Veliki su dani. Hrvati katolici u BiH pripremaju se za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Kolone automobila prema kraju tjedna počet će pristizati u našu zemlju. Dolaze mnogi iz Hrvatske, Njemačke, daleke Irske..., piše Večernji list BiH.
- Božić i Uskrs tradicionalno privlače naše ljude koji rade u inozemstvu jer tada osjećaju najviše taj obiteljski ugođaj. Pa i oni koji se više nemaju kome vratiti u svojim mislima oživljavaju te divne uspomene, a i oni trebaju doći, zapaliti svijeće na grobovima svojih najmilijih, pomoliti se jer Uskrs nam šalje poruku o pobjedi života nad smrti. Svi koji su živjeli pravednim životom došli su do vječne radosti, zato, koliko god u blagdanskim danima ponekad bilo teško oduprijeti se emocijama koje nose sa sobom, ipak treba na sve gledati s jednog pozitivnog stajališta. Naravno, oni koji mogu, koji imaju još nekog od živih članova obitelji, neka dođu i posjete ih, posjete svoj kraj - kazao nam je teolog od kojeg smo zatražili komentar o nadolazećim danima.
Utjecaj na zdravlje
Najvažniji aspekt ovog blagdana je onaj duhovni, no neće biti zanemaren ni tjelesni. Već se priprema uskrsna košarica koja stoji od 150 do 500 KM. Najviše novca potrošit će se na hranu, a zdravstveni djelatnici pozivaju da se uživa s mjerom. - Osobe koje inače paze na prehranu ni za Uskrs se neće moći prejesti jer je njihov ritam hranjenja ustaljen, no osobe koje imaju problem s povišenom tjelesnom masom, šećernom bolesti i drugim bolestima moraju paziti što jedu za Uskrs kako ne bi dobile još koji kilogram više te narušile zdravstveno stanje. Uskrsni doručak najčešće sadrži jaja, šunku, sir, mladi luk, rotkvice, francusku salatu i kruh, a od kolača orahnjaču, makovnjaču... Jaja simboliziraju izvor života i iznimno su zdrava za konzumaciju. Studije kažu da svaki dan možemo pojesti jedno jaje jer ono smanjuje kolesterol u krvi, suprotno zastarjelom mišljenju da sadrži puno kolesterola. Kao što stara izreka kaže: "Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje". Ako pojedete jaje, dulje ćete biti siti, a unijet ćete u svoj organizam mnogo vitamina, minerala, omega 3 masnih kiselina... Jedno jaje od 50 grama ima 72 kalorije, 6,28 g proteina, 4,75 g masti, od kojih 1,8 g mononezasićenih masnih kiselina. Jaja imaju pozitivan utjecaj na naše zdravlje: smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, smanjuju rizik od malignih bolesti, poboljšavaju vid, štite mozak, dobra su za jetru, kožu, kosu, zube, mogu usporiti proces starenja, utječu na razvoj zdravog fetusa kod trudnica... - riječi su dr. sc. Marine Gradišer vezane uz Uskrs, a koje treba primijeniti.
Najbolje je jesti jaja iz slobodnog uzgoja, domaću šunku, domaći sir, domaće povrće, ispeći domaći kruh i napraviti domaće kolače. Naglasak je u ovim blagdanskim danima na domaćoj hrani koja nema aditiva, konzervansa i boja koji mogu loše utjecati na naše zdravlje. Preporuka je za doručak pojesti jedno jaje, dvije kriške šunke, dvije žlice sira, dvije žlice francuske salate, a povrća što više. Agroklub je objavio i običaje vezane uz najveći kršćanski blagdan. - Bijeljenje ili vapnjenje kuće jedan je od narodnih običaja vezan uz veliki tjedan. Kuća se čisti i obnavlja, u skladu s dušom. To je priprema za najveći blagdan vjere. Jelovnik je za ovaj blagdan također drukčiji u različitim dijelovima Hrvatske.
Normalne granice
Na Veliki petak podrazumijeva se strogi post. Jedu se nemasna jela. Strogi post znači da se jedan put na dan jede do sita, a druga dva obroka su simbolična. Na Veliku subotu, odnosno dan prije Uskrsa, jede se isto kao i u petak, samo obilnije. Priprema se košara s hranom koja se nosi u crkvu na blagoslov. Košara najčešće sadrži šunku i vratinu, kobasice, kuhana jaja, hren i mladi luk. U gotovo svakoj kući, bili članovi obitelji vjernici ili tek drže do običaja, naći će se košara ispunjena pisanicama. Svatko će prema svojem znanju ukrasiti jaje najljepše što može - navodi se u tekstu. Već od Velikog četvrtka očekuju se prve gužve jer će nakon radnog dana mnogi nastojati krenuti kući kako bi Veliki petak, jedan od najvećih dana u ljudskoj povijesti, proveli kući. Poslije podne tog dana doslovno svi objekti u hrvatskim područjima u BiH zatvaraju svoja vrata te tog dana, kad je, prema Evanđelju, Krist razapet na križ, nema svete mise, već se puk okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka. U sljedećim danima potrebna je i duhovna i tjelesna okrjepa, a ta druga neka bude u normalnim granicama.
