Bosna i Hercegovina suočava se s jednim od najvećih izazova u svojoj poslijeratnoj povijesti - demografskim slomom. Broj stanovnika pada, dok emigracija, posebno među mladima, doseže rekordne visine. Za mnoge analitičare i stručnjake ovo je problem koji prijeti opstanku države na dulji rok. Pitanje koje se u BiH često čuje je: "Koliko nas ima?" Mnogi imaju dojam da nas je manje. Ali koliko? I zašto odlazimo?
Jako loše prognoze
Analize kažu da je u BiH, u odnosu na 1991. godinu, nevjerojatnih 1,5 milijuna ljudi manje. BiH danas ima tek 2,865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 milijuna u Federaciji BiH. Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo ne negativnim prirodnim prirastom, već iseljavanjem. - BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom prirastu. Od 2013., od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1,300.000 ljudi - upozorava Pašalić. Ističe da je BiH 1991. imala, a to se nikad više neće ponoviti, 4,377.033 stanovnika. -Prirodnim prirastom i migracijskim odljevom izgubili smo 1,511.000 stanovnika. Moje procjene, a nitko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2,865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1,802.000 stanovnika - naglašava Pašalić. Prema popisu iz 2013., u BiH je bilo 3,5 milijuna stanovnika. Međutim, brojke pokazuju da je stvarni broj bio bliži 3 milijuna jer su popisani i oni koji u zemlji samo posjeduju nekretnine, a žive u inozemstvu. Još će gore biti ako se trendovi nastave. BiH će do 2050. imati oko 2,7 milijuna stanovnika, prema predviđanjima The Economista. UN predviđa još oštriji pad, sugerirajući da bi, uz sadašnje trendove, zemlja uskoro mogla imati samo 1,5 milijuna stanovnika. A sudeći prema trenutačnom stanju, procjene UN-a su realnije. Demografske projekcije upućuju na značajan pad broja stanovnika, a Bosna i Hercegovina svrstana je među države s najvećim očekivanim smanjenjem populacije. BiH je, prema svim pokazateljima, na samom vrhu Europe kada je riječ o gubitku stanovništva. Iako podaci o migracijama nisu potpuni, jasno je da su negativni prirodni prirast i masovno iseljavanje ključni uzroci. Posebno zabrinjavaju podaci iz obrazovnog sustava. U školama je danas 20 posto manje učenika nego 2011. Prema podacima iz 2023., osnovnu školu pohađa 256.343 djece, dok ih je 2011. bilo 316.657 - čak 60.314 učenika manje. To nije samo problem, to je kolaps. Uskoro ćemo svjedočiti gašenju škola, suficitu nastavnog kadra i drastičnom padu gustoće naseljenosti. U izrazito nerazvijenim općinama broj upisane djece u školama u 16 godina pao je i do 50 posto. Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacijske dokumente (IDDEEA BiH), 2023. u BiH je rođeno 33.156 djece, godinu poslije 32.421, a do kraja listopada 2025. samo 23.663. To je gotovo 9500 djece manje u odnosu na 2023.
Nije statistika, već život
Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sustav, u budućnost i u smisao ostanka. Sociologinja Mirjana Čeko poručuje da, kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno. - Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne jamči zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju obitelji postaje teret, a ne radost - kazala je Čeko za Srpskainfo. Ekonomski čimbenici imaju presudan utjecaj jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju djecu dovoditi u sustav koji im ne nudi osnovnu sigurnost. I da, migracije dodatno produbljuju problem. - Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nositelji demografskog i ekonomskog oporavka, odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time BiH ne gubi samo broj stanovnika već i svoj najvrjedniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencijal - upozorila je.
Otvori KEKS Pay
