Jackson Hole, velika planinska dolina u američkoj saveznoj državi Wyoming, mjesto je gdje se sastaju čelni ljudi svjetskog financijskog sektora i raspravljaju o tome kako bi u tekućoj godini trebalo usmjeriti globalnu ekonomiju.
Premda se službene odluke ne donose tijekom nekoliko dana, koliko traje posjet kreatora globalnih ekonomskih politika dolini u kojoj su smještena popularna skijališta i nacionalni park, poruke koje se odande odašilju analitičari, a prije svega predstavnici Sustava federalnih rezervi (skraćeno Fed), središnje američke banke, uzimaju kao najbolji uvid u aktualno stanje financijskog sektora.
Guardian okupljanje najmoćnijih svjetskih središnjih bankara tako naziva jednim od najvažnijih događaja u financijskom kalendaru jer predsjedniku Feda i drugim visokim dužnosnicima pruža ključnu platformu za signaliziranje njihova pristupa vođenju politike.
Političko upletanje
Ove godine investitori su izrazito nervozni, a to znači da je pred direktorom Feda Kevinom Warshom, kojeg je u svibnju imenovao američki predsjednik Donald Trump, težak posao.
Američki javni dug ovog je tjedna dosegnuo rekordnih 40 bilijuna dolara, a prinosi na dugoročne državne obveznice popeli su se na najvišu razinu u posljednjih 19 godina. Recipročne carine koje je Trump ovog vikenda najavio Kanadi trebale bi stupiti na snagu u roku od nekoliko tjedana, a Washington prijeti Teheranu "gospodarskim Danom D", što bi u oba slučaja moglo zadati nove udarce gospodarstvu. Istodobno, Trump je pozvao Fed da snizi kamatne stope, što je dodatno potaknulo zabrinutost ulagača zbog mogućeg političkog upletanja u rad središnje banke.
Neki ulagači smatraju kako je iznenadna najava otkupa državnih obveznica ovoga tjedna umanjila vjerodostojnost smjernica Ministarstva financija. Warsh je, pak, znatno ograničio komunikaciju američke središnje banke s ulagačima, drastično smanjivši smjernice kreatora monetarne politike o tome što se može očekivati od kretanja američkih kamatnih stopa, piše Jutarnji list.
U anketi među akademskim ekonomistima, koju je za Financial Times provela Booth School of Business Sveučilišta u Chicagu, većina ispitanika izjavila je da je zabrinuta jer je dojma da će Fedu trebati podosta vremena da ponovno stavi inflaciju pod kontrolu, a neki su kritizirali način na koji Warsh i Scott Bessent iznose svoju politiku. Inflacija je već više od pet godina iznad Fedova cilja od 2 posto, a sukob između Teherana i Washingtona doveo je do rasta cijena benzina i dizela, stvarajući nove pritiske na rast cijena. Trumpov najnoviji val carina prema Kanadi, kao i prijetnje njegove administracije zemljama za koje smatra da pomažu Iranu, mogao bi dodatno pojačati te pritiske.
Obuzdavanje inflacije
Analitičari su naveli da će trgovci obveznicama tražiti signale od Warsha o tome koliko je predan borbi protiv inflacije.
Čelnik američke središnje banke svojedobno je dao do znanja da nije sklon "hraniti financijska tržišta na kapaljku" kad je riječ o informacijama kako Fed namjerava određivati kamatne stope da bi obuzdao brz rast cijena, napominje Guardian. Međutim, zabrinutost zbog Trumpova upravljanja gospodarstvom i strah ulagača da njegov rat s Iranom potiče inflaciju uzdrmali su globalna financijska tržišta usred dramatične rasprodaje američkih državnih obveznica.
Kevin Warsh prije je pokazivao nespremnost da daje bilo kakve naznake o planovima Feda vezanim uz kamatne stope.