Rusija je, prema zapadnim obavještajnim izvorima, pokrenula novi val napada na europske proizvođače naoružanja, koristeći pažljivo prikrivenu taktiku koja omogućuje uvjerljivo poricanje. Kremlj regrutira članove lokalnih kriminalnih bandi za sabotaže obrambenih tvrtki diljem NATO-ovog teritorija, u cilju testiranja odlučnosti Saveza, a da pritom ne aktivira Članak 5 – klauzulu o međusobnoj obrani.
Latvija je ovog tjedna uhitila i pritvorila trojicu svojih državljana zbog sumnje da su sudjelovali u podmetanju požara u tvornici dronova u susjednoj Estoniji. Zgrada u vlasništvu tvrtke Milrem Robotics, sa sjedištem u Tallinnu, zapaljena je tijekom noći 15. kolovoza. Ta tvrtka jedan je od ključnih dobavljača bespilotnih kopnenih vozila ukrajinskim oružanim snagama. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je da istražitelji provjeravaju je li riječ o sabotaži i mogućoj ruskoj umiješanosti. Incident u Estoniji dio je šireg obrasca sumnjivih ili potvrđenih sabotaža usmjerenih na ukrajinske lance opskrbe diljem Europe. "Posljednjih godina Rusija je ubrzala svoje kampanje destabilizacije protiv saveznika putem kibernetičkih napada, pokušaja atentata i sabotaža", kazao je dužnosnik NATO-a.
Ono što zapadni dužnosnici nazivaju „hibridnim ratom“ Kremlja ima za cilj eskalaciju napetosti među saveznicima i smanjenje podrške Ukrajini. Od početka ruske invazije u veljači 2022. diljem Europe bilježe se neobjašnjivi napadi. Samo ovog mjeseca dogodile su se eksplozije u velikim proizvođačima oružja u Italiji i Bugarskoj. Ranije ove godine požar je gotovo uništio češku tvornicu koja proizvodi dronove i termalnu optiku za Ukrajinu, a četiri osumnjičenika privedena su zbog moguće ruske umiješanosti. Litva je optužila šest osoba zbog pokušaja paljenja tvornice koja je Kijevu isporučivala radiovalne skenere, javlja Telegraph.
Dana 10. kolovoza velika eksplozija potresla je tvornicu EMCO, jednog od najvećih privatnih proizvođača oružja u Bugarskoj, koja proizvodi topničko streljivo kalibra 155 mm za Ukrajinu. Prvotni požar izbio je u kamionu parkiranom u blizini skladišta. Tri dana kasnije slična eksplozija dogodila se u tvornici streljiva KNDS Ammo Italy u Colleferru kraj Rima. Tamo je uzrok bio do sada neobjašnjiv požar u jedinici za preradu baruta. Talijanski i bugarski dužnosnici nastojali su umanjiti moguću rusku umiješanost.
Kao i u prethodnim slučajevima, Rusija rijetko ostavlja dokaze koji bi omogućili izravno pripisivanje napada Moskvi. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, o kojima je ranije izvijestio The Telegraph, ruska vojna obavještajna agencija GRU prestala se oslanjati isključivo na vlastite agente i počela koristiti kriminalne bande. Normunds Mežviets, šef latvijske državne sigurnosne službe (VDD), izjavio je u ožujku za Telegraph: "Po našem iskustvu, ne vidimo časnike GRU-a kako fizički putuju u našu zemlju. Oni ostaju u Rusiji gdje je sigurno. Ne preuzimaju rizike za vlastitu operativnu i fizičku sigurnost.
Umjesto toga, časnici GRU-a putem aplikacija poput Telegrama njeguju posrednike unutar kriminalnih struktura. Ti posrednici zatim dijele zadatke lokalnim regrutima, koji se plaćaju kriptovalutama i često nikada ne saznaju da rade za ruske službe. Cilj je posijati razdor unutar NATO-a. Istočne članice, poput Poljske i baltičkih država, glasnije prozivaju rusku agresiju. Zapadnije zemlje, uključujući Italiju i Njemačku, često su opreznije u pripisivanju odgovornosti Moskvi zbog straha od eskalacije. Tu podjelu Kremlj nastoji iskoristiti.
Nakon sabotaže plinovoda Sjeverni tok, neki europski dužnosnici upozoravali su da bi takva akcija mogla aktivirati Članak 5. Međutim, s porastom manjih sabotaža, isti dužnosnici postali su rezerviraniji. Sa svakim napadom koji prođe bez jasne reakcije, Rusija prikuplja podatke o tome koliko daleko može ići. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte više puta je upozorio da su sumnjivi sabotažni napadi „nepromišljeni i opasni“ te da odgovor Saveza mora biti „jasan, brz i odlučan“. Dužnosnik NATO-a poručio je: "NATO nastavlja jačati svoju otpornost i primjenjuje alate za suzbijanje hibridnih akcija. Pratimo zlonamjerne aktivnosti koje se provode protiv saveznika, uključujući i putem posrednika. U svakoj fazi osigurat ćemo da je Savez spreman odvratiti i braniti se od bilo kakve prijetnje".
U prošlosti su europski diplomati i vojni časnici koristili skrivene kanale s Moskvom kako bi upravljali rizicima eskalacije. Mnoge od tih veza prekinute su nakon invazije na Ukrajinu. Budući da Putin, prema riječima Ruttea, priprema Rusiju za moguću upotrebu sile protiv NATO-a „unutar pet godina“, zapadni dužnosnici ovaj hibridni pritisak vide kao potencijalnog prethodnika većim sukobima. Ono što je nekad bilo ograničeno na istočne granice sada se pomiče prema zapadu i postaje nova norma u sukobu između NATO-a i Moskve.
Otvori KEKS Pay
