Dok Kijev i zapadni saveznici nastavljaju isticati dugoročne namjere Moskve, ruski su zastupnici nedavno predložili zakon koji bi omogućio cjelogodišnje novačenje, zamjenjujući dosadašnji dvogodišnji ciklus regrutacije. Ovaj potez dolazi nakon ukrajinskih upozorenja o značajnom povećanju ruskih vojnih troškova i formiranju novih vojnih okruga, što stručnjaci tumače kao pripremu za moguće sukobe izvan Ukrajine. "Novi vojni okruzi, promjene u mobilizaciji i povećanje obrambenih izdataka sugeriraju da se Rusija priprema za dugotrajni sukob, ne samo u Ukrajini već i s NATO-om", kaže Katerina Stepanenko iz Instituta za proučavanje rata (ISW) za Kyiv Independent. Rusija trenutno održava dvije vrste vojnih snaga - regrutnu i ugovornu vojsku. Regrutna vojska, koja se obnavlja dvaput godišnje, zakonski je ograničena na obranu ruskog teritorija.
Za rat u Ukrajini, Kremlj se oslanja na plaćene dobrovoljce, strategija koja se pokazala uspješnom, ali dugoročno neodrživom. Izbjegavajući potpunu mobilizaciju zbog mogućih domaćih nemira, Rusija postupno mijenja svoj pristup. "Rusija ulaže značajne resurse u modernizaciju svog mobilizacijskog sustava, uključujući digitalizaciju i pojačano domoljubno obrazovanje", kaže Stepanenko. Najnoviji prijedlog zakona o cjelogodišnjem novačenju, prema ukrajinskom stručnjaku Denysu Popovichu, mogao bi se smatrati "prikrivenom mobilizacijom". Ove promjene prate ambiciozni planovi obrambene potrošnje. Prema šefu ukrajinske obavještajne službe Kirilu Budanovu, Moskva planira uložiti 1,1 milijardi dolara u naoružanje do 2036. godine, što predstavlja najveće ulaganje od raspada SSSR-a. Budanov upozorava na "potpunu mobilizaciju ruske politike, gospodarstva i društva za nadolazeći veliki rat", ističući stvaranje novih vojnih okruga i formiranje dodatnih jedinica. Stručnjaci tumače ovaj dugoročni pristup kao Kremljevu strategiju za nadživljavanje zapadne podrške Ukrajini. Međutim, ekonomski pritisak i sankcije otežavaju održavanje trenutnog modela plaćenih dobrovoljaca. Ruski obrambeni proračun za 2024. premašuje zajedničke izdatke svih europskih zemalja, što ukazuje na stvaranje "ratnog gospodarstva". Kremlj nastoji pripremiti rusko stanovništvo na ekonomske žrtve u korist dugoročne obrambene potrošnje, dok neke regije već daju prioritet vojnim izdacima nauštrb civilnih programa. Stepanenko zaključuje da Rusija cilja na preoblikovanje globalnog poretka, šireći svoj utjecaj izvan tradicionalnih sfera i težeći poziciji svjetskog hegemona. Zapadni čelnici, poput poljskog premijera Donalda Tuska, ozbiljno shvaćaju ovu prijetnju, upozoravajući da bi Rusija mogla biti spremna za konfrontaciju s Europom već u sljedeće dvije godine.
S druge strane, upravo u vrijeme kada Washington nastoji potaknuti Kijev i Moskvu na mirovne pregovore, Rusija vjerojatno teži "demonstraciji moći" kroz uključivanje šire koalicije u borbu uz svoje snage u Ukrajini, tvrdi John Erath, viši direktor za politiku u Centru za kontrolu naoružanja i neširenje oružja, koji prati autoritarne režime poput Rusije i Sjeverne Koreje. Moskva bi mogla iskoristiti period prije krajnjeg roka koji je odredio američki predsjednik Donald Trump za intenziviranje svojih ofenzivnih akcija duž cijele fronte. Stručnjaci koji prate odnose Moskve i Pjongjanga smatraju da je raspoređivanje sve većeg broja sjevernokorejskih vojnika na prve crte bojišnice logičan prvi korak u ovoj strategiji. Erath ističe da je trenutak objavljivanja vijesti o sjevernokorejskim trupama posebno indikativan.
"Ponovno, vjerujem da su Rusi željeli projicirati što snažniji stav," izjavio je Erath za Kyiv Independent. Jenny Mathers, stručnjakinja za rusku politiku i predavačica na britanskom Sveučilištu Aberystwyth, smatra da, iako je svakako korisno poslati snažnu poruku prema van, glavni pokretač vjerojatno leži u "internim kalkulacijama" Moskve. "Vjerujem da je unutarnja dinamika vjerojatno važnija od pukog slanja signala trećim stranama, jer Rusiji doista trebaju dodatne trupe na terenu," rekla je Mathers za Kyiv Independent. Serhiy Hrabskyi, umirovljeni ukrajinski pukovnik i vojni analitičar, upozorava da su sjevernokorejski vojnici koji su se borili i preživjeli možda prenijeli dragocjeno iskustvo s bojišta svojim sunarodnjacima.
Nova runda spekulacija o slanju sjevernokorejskih trupa na front koincidira s "katastrofalnom razinom" gubitaka među ruskim pješaštvom, prema Ruslanu Gorbenku, zastupniku vladajuće stranke Sluga naroda koji redovito posjećuje ratom pogođeni istok i održava kontakte s vojskom. Međutim, Gorbenko se slaže da Rusija vjerojatno koristi sjevernokorejske trupe kako bi poslala poruku svijetu. "Rusija pokušava poručiti ne samo Trumpu, već i svim europskim partnerima da će rat nastaviti biti rat iscrpljivanja," izjavio je Gorbenko za Kyiv Independent, sugerirajući da se Moskva priprema za dugotrajni sukob. Sjeverna Koreja također profitira od ovog partnerstva, stječući borbeno iskustvo i potencijalno raketnu tehnologiju. Visoki zapadni diplomat, koji je razgovarao s Kyiv Independentom pod uvjetom anonimnosti, navodi da bi Rusija mogla proslijediti zaplijenjenu zapadnu opremu radi stjecanja dubljeg uvida u tehnologiju, iako nije jasno je li do takvog transfera već došlo. Patrick Cronin, voditelj odjela za sigurnost Azije i Pacifika na Hudson Institutu, analizirajući američku nacionalnu sigurnost i Sjevernu Koreju, ističe da odnos Pjongjanga i Moskve omogućuje objema stranama da prikriju "vlastite slabosti, probleme i međusobno nepovjerenje".
Za Rusiju, ovo bi mogao biti način da ublaži strah od gubitka utjecaja u korist Kine i stekne utjecaj nad zemljom koja je nekoć smatrana potpuno ovisnom o Pekingu, dok Sjeverna Koreja potencijalno dobiva pristup modernoj tehnologiji i proširuje svoju bazu saveznika uoči mogućeg sukoba s Južnom Korejom i Japanom. Cronin objašnjava da Rusija ovo može iskoristiti za psihološki pritisak na Zapad da prihvati ruske zahtjeve, jer "u konačnici može pregovarati bez stvarnog odustajanja od vlastitog rata".
Otvori KEKS Pay
