Donald Trump sprema se okončati rat protiv Irana za dva do tri tjedna, no bez jamstva da će ponovno otvoriti ključni Hormuški tjesnac, što bi moglo ostaviti saveznike i globalno gospodarstvo u ozbiljnim problemima. Trump je na Truth Socialu poručio saveznicima koji nisu podržali američku intervenciju: 'Idite po svoju naftu!'. Iran je nakon američko-izraelskih napada efektivno zatvorio Hormuški tjesnac – morski prolaz kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Time drži globalnu ekonomiju kao taoca. Ako Teheran zadrži kontrolu nad tjesnacem nakon završetka sukoba, to bi se moglo smatrati strateškom pobjedom Irana, koji bi mogao naplaćivati "cestarino" tankerima i time financirati obnovu vojske, raketnog programa i nuklearnih ambicija. Trumpova administracija oblikuje narativ kako bi opravdala završetak rata. Ministar obrane Pete Hegseth tvrdi da je postignuta „promjena režima“ u Iranu, iako zemlja i dalje ostaje pod represivnom islamističkom vlašću. Trump je spomenuo „produktivne“ razgovore s Iranom, no Teheran to demantira, a javnih dokaza o napretku nema, piše CNN u analizi.
Analitičari upozoravaju da bi takav završetak rata bez ponovnog otvaranja tjesnaca mogao biti politički rizičan za Trumpa i dovesti do velikih ekonomskih šteta. Cijene benzina u SAD-u već su premašile 4,50 dolara po galonu, a šok na tržištu nafte prijeti globalnom recesijom jer cijene nafte utječu na sve potrošače. Trump otvoreno izražava frustraciju prema NATO saveznicima, koje optužuje da se desetljećima „besplatno voze“ na američkim sigurnosnim jamstvima. Britanija i Španjolska odbile su pružiti podršku, što je Trumpa razljutilo do te mjere da je prijetio trgovinskim mjerama protiv Madrida i kritizirao „poseban odnos“ s Londonom.
Državni tajnik Marco Rubio opisao je reakciju saveznika kao "vrlo razočaravajuću? te najavio moguće preispitivanje američkih obveza prema njima. Europski dužnosnici, poput njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, poručuju: "Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli". Europske zemlje nemaju dovoljno vojnih kapaciteta da same osiguraju tjesnac bez američke pomoći, a nema ni političke volje za ulazak u novi bliskoistočni rat. Istodobno, Europa već trpi visoke cijene energije, inflaciju i strah od novog vala izbjeglica ako iranski režim kolabira.
Nadalje, kako piše CNN nekoliko je zemalja Perzijskog zaljeva izrazilo ozbiljnu zabrinutost Trumpovoj administraciji nakon što je predsjednik Donald Trump u ponedjeljak spomenuo mogućnost proširenja rata s Iranom napadom na postrojenja za pročišćavanje i desalinizaciju vode. Prema četiri regionalna izvora, te zemlje strahuju da bi napad na civilnu infrastrukturu mogao dovesti do opasne eskalacije sukoba. Većina država u regiji uvelike se oslanja na desalinizaciju morske vode za opskrbu pitkom vodom, jer imaju vrlo malo prirodnih izvora slatke vode. "Bit će to ogromna katastrofa ako napadnu. Oslanjanje na desalinizaciju za gotovo svu pitku vodu", izjavio je jedan visoki regionalni dužnosnik. Zabrinutost je već ranije izražena američkim dužnosnicima, a ponovljena je nakon Trumpove objave na Truth Socialu. Napad na postrojenja za desalinizaciju smatra se kršenjem međunarodnog prava. Ženevske konvencije izričito štite objekte neophodne za preživljavanje civilnog stanovništva, uključujući instalacije i zalihe pitke vode. Bivši izvršni direktor Human Rights Watcha Kenneth Roth bio je jasan: "Postrojenja za desalinizaciju su isključivo civilna infrastruktura. Ne postoji nikakav pravni argument za napad na njih. Oni koji savjetuju Trumpa imaju odgovornost da ne provode nikakvu nezakonitu naredbu".
Iran sam dobiva relativno mali dio vode iz desalinizacije, ali susjedne zemlje poput Katara i Bahreina proizvode više od polovice svoje pitke vode upravo tom tehnologijom. Ako Iran odgovori napadom na slična postrojenja u zaljevskim državama, posljedice bi bile razorne za milijune ljudi. Iako su neke zemlje privatno upozorile Washington, do sada su izbjegavale javno kritizirati Trumpa. Stručnjaci upozoravaju da takva šutnja može biti opasna. "Biti tih pred bezakonjem, nadajući se da ćete ga ublažiti drugim naporima, jednostavno je naivno. Trump će prihvatiti sve što može dobiti ako nema izljeva protivljenja", poručio je Roth.
Prijetnje ciljanjem kritične civilne infrastrukture, uključujući i elektrane, mogle bi se smatrati ratnim zločinom. Stručnjaci upozoravaju da bi takvi napadi dodatno otežali diplomatske napore za posredovanje između SAD-a i Irana te dodatno podijelili saveznike. Za sada Trumpova administracija nije javno odgovorila na zabrinutost zaljevskih zemalja, a napori za pregovore između Washingtona i Teherana i dalje su u tijeku.
Analiza CNN-a zaključuje da Trumpova politika 'America First' može dovesti do dubljeg raskola u transatlantskim odnosima. Dok Trump želi brzo okončati rat i prebaciti odgovornost na druge, saveznici shvaćaju da se više ne mogu u potpunosti oslanjati na američke sigurnosne garancije.
Otvori KEKS Pay
