Američki predsjednik u nedjelju je rekao da su se predstavnici SAD-a i Irana sastajali „izravno i neizravno” te da su novi iranski čelnici „vrlo razumni”. Njegove izjave uslijedile su nakon što je Pakistan, posrednik između Teherana i Washingtona, objavio da se priprema u narednim danima ugostiti „smislene pregovore” s ciljem okončanja mjesec dana dugog rata.
„Mislim da ćemo postići dogovor s njima, prilično sam siguran, ali moguće je i da nećemo”, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer tijekom leta Air Force One prema Washingtonu.
Trump smatra da je SAD već postigao smjenu režima u Teheranu kad su u napadima ubijeni vrhovni vođa te zemlje Ali Hamenei i drugi visoki dužnosnici. Dvaput je ponovio da se njihovi zamjenici čine „razumnima”, piše Reuters. Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar rekao je da su razgovori regionalnih ministara vanjskih poslova u nedjelju dotaknuli načine brzog okončanja rata te potencijalnih pregovora između SAD-a i Irana u Islamabadu.
„Pakistanu će biti čast u narednim danima ugostiti i omogućiti smislene razgovore između dviju strana radi postizanja sveobuhvatnog i trajnog rješenja aktualnog sukoba”, rekao je. U ovom trenutku nije poznato jesu li SAD i Iran pristali sudjelovati.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf prethodno je optužio SAD za slanje poruka o mogućim pregovorima dok istodobno planira kopnenu invaziju. Teheran je spreman odgovoriti ako američki vojnici budu poslani, upozorio je.
„Sve dok Amerikanci žele kapitulaciju Irana, naš odgovor će biti da nikada nećemo prihvatiti poniženje”, rekao je u obraćanju naciji.
Američko ministarstvo rata poslalo je tisuće vojnika na Bliski istok, omogućivši time Trumpu da se odluči i na kopnenu ofenzivu. Jedan izraelski dužnosnik rekao je da ne postoji namjera smanjenja intenziteta napada na Iran uoči eventualnih razgovora između Washingtona i Teherana te da će Izrael nastaviti s udarima na ciljeve koje opisuje kao vojne. Američko-izraelski napad na Iran u veljači je počeo dan nakon što je omanski ministar, posrednik u pregovorima Irana i SAD-a, rekao da je na posljednjem krugu razgovora postignut „značajan napredak”. Državni tajnik Marco Rubio početkom ožujka kazao je da je Washington i ranije znao da će Izrael napasti, zbog čega kritičari smatraju da SAD nije iskreno ušao u te pregovore. Trump je u objavi sredinom prošlom tjedna pak najavio da će od Kongresa za iduću godinu zatražiti povećanje proračuna za obranu od pedeset posto, s bilijun na 1,5 bilijuna dolara.
Izraelski i iranski napadi
Izraelska vojska u ponedjeljak je objavila da je Iran ispalio više valova projektila na Izrael, a napad je također izveden iz Jemena. U ponedjeljak je ujutro presrela dva drona iz Jemena, ali nije dano više detalja. Jemenska milicija Hutista, koje podržava Iran, ušla je u rat u subotu, ispaljujući projektile na Izrael, eskalirajući sukob koji je zahvatio Bliski istok.
Izraelska vojska priopćila je da je u 24 sata do nedjelje navečer izvela više od 140 zračnih napada na središnji i zapadni Iran, uključujući Teheran, pogodivši među ostalim lansirna mjesta za balističke projektile i njihova skladišta. Iranski državni mediji izvijestili su da su napadi pogodili zračnu luku Mehrabad i petrokemijsko postrojenje u sjevernom gradu Tabrizu. Na jugu Izraela pogođeno je kemijsko postrojenje u blizini grada Beershebe. Vlasti su upozorile javnost da se stoga drže podalje zbog „opasnih tvari”. New York Times u nedjelju je izvijestio da je na Bliski istok stiglo još nekoliko stotina pripadnika snaga za specijalne vojne operacije, uz tisuće američkih marinaca koji su stigli u petak na brodom, što je prvi od dva kontingenta.
Reuters je izvijestio da Pentagon razmatra vojne opcije koje bi mogle uključivati kopnene snage, iako Trump nije odobrio nijedan od tih planova. U intervjuu za Financial Times objavljenom u nedjelju, Trump je rekao da želi „uzeti naftu u Iranu” i da bi mogao zauzeti izvozno čvorište na otoku Harg, što bi zahtijevalo kopnene snage. Taj otok prerađuje 90 posto iranskog izvoza nafte, a njegovo zauzimanje dalo bi Sjedinjenim Državama mogućnost da ozbiljno poremete iransku trgovinu energijom, stavljajući golem pritisak na gospodarstvo Teherana. Većina Amerikanaca protivi se ratu, a vojna eskalacija koja bi potaknula dugotrajnu krizu vjerojatno bi dodatno opteretila ionako nizak Trumpov rejting uoči parlamentarnih međuizbora za Kongres u studenom.
Otvori KEKS Pay
