Kina ubrzano širi svoj program nuklearnog oružja na najmanje sedam ključnih lokacija, unatoč tome što se javno zalaže za neširenje nuklearnog naoružanja, piše Telegraph. Analiza satelitskih snimki pokazala je opsežne građevinske radove na nuklearnim postrojenjima i poligonima za testiranje diljem zemlje, a sve to unatoč ponovljenim izjavama kineskog predsjednika Xi Jinpinga da bi nuklearno oružje trebalo zabraniti i uništiti, te unatoč tome što Kina i dalje formalno drži politiku "ne prve upotrebe" i potpisnica je Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba. Sedam identificiranih lokacija su Pingtong, Zitong, Lop Nur, Jiuquan, Mianyang, Jinta i Guangyuan. Prema stručnjacima, snimke sa svih njih zajedno pokazuju da Xi nadgleda rekordno proširenje kineskog nuklearnog programa.
Na lokaciji Pingtong, smještenoj duboko u planinama središnje Kine, vjeruje se da se proizvode takozvane "jame" - plutonijevi okidači za nuklearne bojeve glave. Izgradnja je počela 2013., godinu nakon što je Xi postao čelnik zemlje, a od tada se kompleks znatno proširio. Dodane su nove kontrolne točke, most i dvostruki sigurnosni zid oko perimeta. Uz postrojenje je izgrađen cijeli pomoćni grad s novim stambenim blokovima, sportskim igralištem i autobusnim kolodvorom za prijevoz radnika. Satelitski snimci pokazali su i vojna teretna vozila te instalaciju ventilacijskih dimnjaka, industrijskih izmjenjivača topline i spremnika za kemijsko skladištenje.
U Zitongu, oko 130 kilometara sjeverozapadno od Pingtonga, izgrađena je cijev duga 600 metara koja, prema stručnjacima, služi za testiranje otpornosti nuklearnog oružja na eksplozije, primjerice od neprijateljskog naoružanja. U blizini su identificirane dvije kupole za koje se sumnja da služe kao interne testne komore, kao i vanjski poligon za testiranje okružen nasipima, zemljanim zidovima koji usmjeravaju eksplozije, te odvodnici munje kakvi se inače koriste za zaštitu nuklearnih postrojenja.
Na Lop Nuru, mjestu prvog kineskog nuklearnog testa iz 1964., satelitske snimke pokazuju razvoj još naprednijih testnih lokacija, uključujući istočno testno područje s brojnim novim prilazima. Renny Babiarz, stručnjak za geoprostornu obavještajnu analizu koji prati kineski nuklearni program i podijelio je nalaze s Telegraphom, ocijenio je da promjene na Lop Nuru upućuju na proširene mogućnosti podzemnog testiranja svih vrsta eksploziva, što bi moglo značiti da se razvijaju i testiraju novi sustavi nuklearnog oružja i nove bojeve glave.
"Sve ove promjene u Lop Nuru ukazuju na proširene mogućnosti testiranja svih vrsta eksploziva, barem pod zemljom. To ukazuje na to da bi mogli postojati novi sustavi nuklearnog oružja, novi dizajni nuklearnih bojevih glava koji su u razvoju i koji se testiraju", rekao je.
Podsjetimo, američki su dužnosnici u veljači optužili Kinu da je 2020. u Lop Nuru tajno provela nuklearne testove, čime bi prekršila globalnu zabranu testiranja iz 1996., te da je pokušala prikriti tu aktivnost i priprema se za daljnja testiranja. Kina je te optužbe odbacila, tvrdeći da provodi odgovornu i transparentnu nuklearnu politiku te da drži svoje kapacitete na minimumu potrebnom za nacionalnu sigurnost.
Treća lokacija spomenuta u tekstu je centar za istraživanje fuzije, izgrađen na mjestu srušenih sela i farmi, gdje kineski znanstvenici navodno koriste snažne lasere za proučavanje ponašanja materijala tijekom nuklearne detonacije. Nuklearna fizičarka i članica upravnog odbora SIPRI-ja Patricia Lewis istaknula je da se novo nuklearno oružje jednostavno ne može razviti bez testiranja, dodajući da je to upravo ono što svi imaju na umu kada je riječ o kineskom razvoju novog naoružanja.
Prema izvještaju SIPRI-ja, kineski se arsenal pod Xijem više nego udvostručio te je do siječnja dosegnuo 620 bojevih glava, s prognozom rasta na 1500 do 2035., od kojih neke navodno imaju domet dovoljan da dosegnu kontinentalni dio SAD-a. Time je Kina jedina članica globalnog sporazuma o neširenju nuklearnog oružja koja i dalje znatno povećava svoje zalihe. Naime, 2020. je nadmašila francuskih 290 bojevih glava i postala treća najveća nuklearna sila, iza Rusije i SAD-a.
Kina sada ima više lansera interkontinentalnih balističkih raketa nego Rusija ili SAD. Prema američkim procjenama, dio projektila u kineskim silosima vjerojatno je već opremljen nuklearnim bojevim glavama. Decker Eveleth, analitičar za neširenje oružja iz istraživačke organizacije CNA, objasnio je logiku takvog pristupa. Kazao je da je cilj imati dovoljno zaliha da se preživi eventualni prvi napad protivnika i potom odgovori preostalim arsenalom, jer sposobnost uzvraćanja sama po sebi predstavlja odvraćanje.
Donald Trump, koji je najavio susret s Xi Jinpingom, inzistira da bilo kakav novi sporazum o nuklearnom naoružanju s Rusijom mora uključivati i Kinu. Trump je također, pozivajući se na testiranja drugih zemalja, najavio da je naložio Ministarstvu rata da započne testiranje američkog nuklearnog oružja "na ravnopravnoj osnovi", potez na koji su stručnjaci upozoravali kao rizičan.
Satelitske snimke pokazuju da Kina modernizira i proširuje postrojenja za preradu i skladištenje istrošenog nuklearnog goriva, primjerice metodama solidifikacije cementom, u kompleksima Jiuquan, Jinta i Guangyuan, što upućuje na to da zemlja gomila značajne količine radioaktivnog otpada.
Otvori KEKS Pay
