Drugo najveće svjetsko gospodarstvo izdvojilo je 158,8 milijardi dolara (270 milijardi KM) za uvoz zlata u prvih osam mjeseci ove godine. To je značajan rast u odnosu na cijelu prošlu godinu, kada je za uvoz 886 tona zlata utrošeno 96,5 milijardi dolara (164 milijarde KM), piše poslovni list Financial Times.
Ovaj nagli rast potražnje uslijedio je nakon što je Kina privremeno usporila kupnju tijekom snažnog rasta cijene zlata, koja je porasla s 2.625 dolara (4.470 KM) po unci na vrhunac od 5.595 dolara (9.500 KM) početkom godine.
Kina je i sama najveći svjetski proizvođač ovog plemenitog metala, s prošlogodišnjom proizvodnjom od 384 tone, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC), piše Klix.
Analitičari su istaknuli da kineski ulagači sve više kupuju zlato u sklopu širih nastojanja da diverzificiraju svoju imovinu. Ilustracije radi, kineska ulaganja u obveznice američkog Ministarstva financija smanjena su na 618 milijardi dolara (1.100 milijardi KM), što je najniži iznos još od kolovoza 2008. godine.
„Središnja banka i privatni ulagači diverzificiraju svoje rezerve i štednju prema imovini koja ne nosi rizik druge ugovorne strane, što je dio šire dugoročne strategije očuvanja bogatstva“, podsjetila je Lisa Liu, generalna direktorica u kompaniji Gold Mountains Asset Management, ogranku najvećeg kineskog rudnika zlata Zijin Mining Group.
Mogućnosti za domaća ulaganja u Kini prilično su ograničene od 2021. godine i krize na tržištu nekretnina. Kineski indeks dionica CSI 300 u padu je za 1,8 posto ove godine i nalazi se više od petine ispod svog vrhunca s početka 2021., dok su prinosi na kineske državne obveznice blizu povijesno niskih razina.
„Ovo nije kratkoročna trgovina, već višegodišnje prekomponiranje imovine kućanstava i države. Obujam i kontinuitet kineske kupnje sada su ključni pokretač globalnih cijena zlata i očekujemo da će se taj trend nastaviti sve dok traje neizvjesnost u pogledu gospodarskog rasta i geopolitike“, dodala je Liu.
Institucionalna kupnja zlata i dalje je najznačajniji čimbenik rasta cijena na globalnom tržištu. Christopher Hamilton iz kompanije Invesco istaknuo je da se zlato više ne ponaša kao u ranijim razdobljima rasta realnih prinosa, kada mu je cijena padala, te da se trenutačno nalazimo u okruženju u kojem ulagači pod svaku cijenu žele posjedovati realnu imovinu.
Prema procjenama analitičkih kuća poput Goldman Sachsa, Središnja banka Kine kupuje znatno više zlata nego što to službeno objavljuje. Oni procjenjuju da je kineska središnja banka samo u jednom mjesecu kupila 35 tona zlata, što je znatno iznad službeno prijavljenih 20 tona.
Ovakav potez Kine dio je šireg globalnog trenda među suverenim državama koje nastoje fizički vratiti i osigurati svoje zlatne rezerve, poput nizozemske vlade koja je nedavno prebacila dio svojih zlatnih rezervi iz New Yorka u London, piše Financial Times.
Otvori KEKS Pay
