Sjedinjene Države pod vodstvom Donalda Trumpa izvršavaju snažan pritisak na NATO da znatno smanji mnoge svoje aktivnosti izvan temeljnog teritorija i okvira pokrivanja, uključujući okončanje ključne misije vojnog saveza u Iraku, piše u četvrtak Politico, pozivajući se na izjave četiri NATO diplomata. No, SAD je također, kako se navodi, posljednjih mjeseci lobirao za smanjenje NATO-ove mirovne operacije na Kosovu te za to da Ukrajina i indo-pacifički saveznici formalno ne sudjeluju na godišnjem summitu Saveza u srpnju u Ankari, prenosi Jutarnji.hr.
Ova inicijativa odražava nastojanje Bijele kuće da NATO tretira isključivo kao euroatlantski obrambeni savez te da ukine višedesetljetnu praksu širenja na upravljanje krizama, globalna partnerstva i inicijative vođene vrijednostima, što iritira američkog predsjednika i njegovu MAGA bazu.
Pod pritiskom Washingtona, NATO bi ograničio tzv. aktivnosti izvan područja koje izlaze izvan okvira temeljnih zadaća vojnog saveza, odnosno obranu i odvraćanje. Taj potez u Washingtonu interno nazivaju "povratak na tvorničke postavke", otkrili su diplomati pod uvjetom anonimnosti. To bi moglo dovesti do brzog smanjenja stupnja aktivnosti NATO-a u bivšim ratnim zonama, kao i do isključivanja zemalja poput Ukrajine i Australije iz formalnih rasprava na summitu zemalja NATO-a ovog ljeta u Ankari.
Novi detalji izašli su u javnost nakon što je zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby nedavno iznio razmišljanja unutar Trumpove administracije o onome što su nazvali "NATO 3.0". "Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može svaka sposobnost biti vrhunski opremljena", rekao je Colby ministrima obrane zemalja članica prošlog tjedna, ističući da je SAD i dalje predan europskoj sigurnosti. "Mjerilo ozbiljnosti jest mogu li europske snage voditi borbu, održati je i prevladati u scenarijima koji su najvažniji za obranu Saveza", poručio je on.
Povlačenje iz Iraka
Ova američka kampanja kod nekih saveznika izaziva snažan otpor. Odustajanje od prekomorskih inicijativa i misija, kako je rekao jedan diplomat, nije ispravan pristup. "Partnerstva su ključna za odvraćanje i obranu", istaknuo je.
Trump je nakon povratka u Bijelu kuću značajno srezao američke obveze u inozemstvu, povukao vojnike i NATO osoblje iz Europe te prepustio neke od najviših zapovjednih mjesta u vojnom savezu Europljanima, nastojeći vanjsku politiku usmjeriti na "temeljnu nacionalnu sigurnost".
NATO, između ostaloga, provodi savjetodavnu misiju u Iraku usmjerenu na jačanje tamošnjih sigurnosnih institucija poput policije te na sprječavanje povratka skupine Islamska država (ISIS) na scenu. Ova operacija je pokrenuta tijekom Trumpova prvog mandata, 2018. godine, i više je puta proširena od 2021. na zahtjev Bagdada.
No, Washington je sada zatražio od saveznika da okončaju misiju već u rujnu, rekla su za Politico dvojica diplomata. SAD istovremeno planira povući oko 2500 vojnika iz Iraka na temelju sporazuma iz 2024. s iračkom vladom, što je jedan dužnosnik američke administracije opisao kao dio Trumpove "posvećenosti okončanju beskrajnih ratova", naglasivši da se taj korak poduzima u "bliskoj koordinaciji" s Bagdadom, prenosi Jutarnji.hr.
Tamer Badawi, stručnjak za Irak i suradnik think tanka Centar za primijenjena istraživanja u partnerstvu s Orijentom (CARPO), kaže da ova NATO-ova misija sama po sebi nije ključna za sigurnost zemlje, no da bi njezino ukidanje uz istovremeno američko povlačenje moglo ojačati milicijske skupine i destabilizirati regionalnu vladu Kurdistana na sjeveru zemlje.
Gašenje misije na Kosovu
Unutar vojnog saveza postoji otpor ovom planu i zahtjevu Washingtona. "Nije trenutak za odlazak iz Iraka… vlada želi da ostanemo", rekao je jedan od diplomata, dok je drugi naveo da se većina saveznika slaže da bi misiju trebalo smanjiti, ali kroz dulje razdoblje i uz zadržavanje manjeg kontingenta snaga.
SAD je također signalizirao da želi postupno ugasiti misiju NATO-a na Kosovu (KFOR), prema riječima četvorice diplomata, što još više zabrinjava europske saveznike, iako su rasprave o tome još u vrlo ranoj fazi. Ta mirovna misija odobrena od strane Ujedinjenih naroda pokrenuta je 1999. nakon rata na Kosovu, a trenutačno u njoj sudjeluje oko 4500 vojnika.
Engjellushe Morina, ekspertica za politike u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), kaže da je misija i dalje "nezamjenjiva" kada je u pitanju regionalna sigurnost. Ako bi se NATO povukao, kako navodi, to bi moglo ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova i izvršiti sličan efekt među etničkim Srbima u BiH entitetu Republika Srpska. "Vrlo smo zabrinuti" zbog pokušaja okončanja misije, rekao je jedan visoki NATO diplomat, istaknuvši da "stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati".
Jedan dužnosnik NATO-a rekao je za Politico da "ne postoji vremenski okvir povezan s NATO misijom u Iraku… niti s KFOR-om". "Te se misije temelje na potrebama, redovito se preispituju i prilagođavaju razvoju okolnosti", istaknuo je on. Za sada, kako se navodi, nije donesena odluka o okončanju nijedne operacije jer svih 32 saveznika moraju odobriti početak i završetak misija, što je proces koji obično uključuje razna nadmetanja i kampanje pritisaka više članica, a ne samo SAD-a.
Bez Ukrajine i indo-pacifičkih partnera
SAD također izvršava snažan pritisak na saveznike da se ne poziva Ukrajinu i četiri službena indo-pacifička partnera vojnog saveza - Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju - na formalne sastanke tijekom summita u Ankari u srpnju, kako otkrivaju diplomati. Te bi zemlje umjesto toga mogle biti pozvane na popratna događanja, a ovaj zahtjev SAD dijelom opravdava nastojanjem da se smanji broj sastanaka.
Ipak, držanje partnerskih zemalja po strani "poslalo bi signal da je fokus mnogo više na temeljnim NATO pitanjima", upozorava Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i viša suradnica uglednog londonskog obrambeno-sigurnosnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI).
Jedan dužnosnik NATO-a rekao je za Politico da će vojni savez "pravodobno objaviti informacije o sudjelovanju partnera na summitu". U međuvremenu, NATO je predložio ukidanje javnog foruma na ovogodišnjem okupljanju. Radi se o popratnom događanju koje okuplja čelnike država, obrambene stručnjake i vladine dužnosnike te obično pojačava vidljivost summita.
NATO navodi da je odlučio ne organizirati forum ove godine, ali da će na marginama summita u Ankari biti održan NATO Summit Defence Industry Forum. Savez je država članicama poručio da je svrha ovog poteza smanjenje troškova zbog manjka resursa. No, dvojica diplomata koji su govorili za Politico smatraju da bi iza toga mogao stajati i neizravan američki pritisak, s obzirom na širu kampanju Washingtona za smanjenje financiranja međunarodnih organizacija.
Lungescu kaže da je ukidanje foruma u skladu sa "smanjivanjem uloge odjela za javnu diplomaciju" pod vodstvom glavnog tajnika Marka Ruttea, koji od kraja 2024. nastoji racionalizirati i restrukturirati taj odjel. No, u trenutku kada vojni savez pokušava uvjeriti širu javnost u važnost svojih aktivnosti i povećane obrambene potrošnje, to je vrlo štetno, upozorio je hedan od diplomata. "NATO mora komunicirati što se događa i što namjerava učiniti", zaključio je on, prenosi Jutarnji.hr.
Otvori KEKS Pay
