O ovim zahtjevima prvi je izvijestio ruski državni list Izvestija, pozivajući se na izvore iz ruske ambasade u Belgiji. Prema njihovim tvrdnjama, predstavnici NATO-a u prošlosti su nekoliko puta usmeno obećali da se Alijansa neće širiti.
„Ruska Federacija će inzistirati da se odgovarajući sporazumi stave ‘na papir’, uključujući i poništavanje odluka bukureštanskog samita. Sva usmena uvjeravanja o neširenju bloka, koja su sami predstavnici NATO-a davali u prošlosti, zaboravljena su i ignorirana kada im je to odgovaralo,“ citira Izvestija svoj izvor.
Osim toga, Moskva zahtijeva reviziju obećanja iz 2008. godine, kada je NATO otvorio vrata budućem članstvu Ukrajine i Gruzije. Iako je šef NATO-a Mark Rutte ranije tvrdio da će Ukrajina jednog dana postati članica, ruski pritisak u Ženevi ima za cilj trajno spriječiti taj proces.
Nije riječ samo o Ukrajini
Osim Ukrajine i Gruzije, ruski mediji spominju i Azerbajdžan, Armeniju i Moldaviju kao „najbliže susjede Rusije“ s kojima NATO surađuje, a čiju budućnost Moskva želi kontrolirati. Rusija već okupira gruzijske regije Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i moldavsko Pridnjestrovlje, što ovim zemljama ionako značajno otežava put prema članstvu u NATO-u.
Ruski list u egzilu, The Moscow Times, navodi da su Rusi ovaj zahtjev iznijeli na pregovorima u Ženevi, gdje se ovih dana sastaju ukrajinska, ruska i američka delegacija u pokušaju postizanja mirovnog sporazuma. Slične informacije prenosi i poljski portal Onet.
Podsjeća se da je Vladimir Putin, prema navodima Reutersa, još prošle godine u okviru mogućeg mirovnog sporazuma tražio pravnu obavezu NATO-a o neširenju, kao i pravno zakotvenu neutralnost Ukrajine. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump ranije je odbacio ideju o skorom članstvu Ukrajine, piše Klix.
Mit o „prekršenim obećanjima“
Ruski narativ o „izdaji Zapada“ temelji se na tvrdnjama da je tijekom pregovora o ujedinjenju Njemačke 90-ih godina dano obećanje da se NATO neće širiti na istok. Međutim, bivši lider SSSR-a Mihail Gorbačov potvrdio je da takva obaveza nikada nije data u pravno obvezujućoj formi.
„Tema širenja NATO-a uopće nije bila diskutirana niti pokrenuta tih godina,“ izjavio je Gorbačov 2014. godine.
Iako postoje zapisi da su diplomati SAD-a i Njemačke razgovarali o tome da se vojna infrastruktura ne bi trebala širiti na istok, to nikada nije formalizirano kao obećanje Rusiji koje bi zabranilo postsovjetskim zemljama da biraju svoj put.
Ironično, dok Kremlj širenje NATO-a navodi kao jedan od razloga za invaziju na Ukrajinu, upravo je ta agresija dovela do toga da su Švedska i Finska – zemlja s kojom Rusija dijeli dugu granicu – postale nove članice Alijanse.
Otvori KEKS Pay
