Otprilike 15 sekundi. Toliko će trebati Vjesniku da nestane sa zagrebačke vizure nakon što stručnjaci odrade svoj posao. O rušenju govorimo, naravno, i to miniranjem, koje je najizglednija opcija za neboder, kako je jučer pojasnio ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić. Sama odluka o rušenju, rekao je ministar, donijet će se u idućih nekoliko dana, a prije toga mora se napraviti projekt uklanjanja nebodera.
– Imamo svu dokumentaciju, projekt će napraviti stručnjaci u maksimalno dva do tri tjedna te nakon toga slijedi ugovor s izvođačem i uklanjanje – kazao je Bačić, koji bi bio "jako zadovoljan da samo rušenje Vjesnika bude već u prosincu". Govorilo se o šest mjeseci, istaknuo je, ali sve bi moglo ići dosta brže.
Priprema li se već za Vjesnik, pitali smo dipl. ing. Marija Dobrilovića s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, čovjeka koji je radio projekt i za rušenje dimnjaka ciglane na zagrebačkom Črnomercu nakon potresa.
– Mentalno da, ali tehnički još ne – kaže nam Dobrilović, a mi odmah pitamo i hoće li rušenje Vjesnika izgledati slično kao i dimnjaka visokih 50, odnosno 60 metara.
Mnogo faktora
– U rušenju miniranjem svaki je objekt jedinstven jer svaki se, naravno, ruši samo jednom. Kako će samo rušenje izgledati, ovisi o visini objekta, tlocrtu, rasporedu prostornog volumena, armiranosti, okolnom prostoru u koji može pasti, o onome što se u konstrukciji može slomiti, mnogo je tu faktora – objašnjava naš sugovornik, a na pitanje može li što poći po zlu čak i ako se sve detaljno unaprijed izračuna, odgovara usporedbom s prometom.
– Kad se vozimo, poštujemo sva prometna pravila, ali opet se može dogoditi određena situacija. Faktor sigurnosti uvijek je prisutan, pogotovo kad ne postoji dovoljno informacija. Dodatni je aspekt kod Vjesnika to što je objekt oštećen, čujemo što statičari govore o 25 posto nosivosti, pa ćemo konačnu odluku kao mineri donijeti tek kad uđemo u zgradu – kaže Dobrilović. Pitamo ga i je li optimistična procjena da bi se moglo rušiti već u prosincu.
– Dva su kanala ključna kod procjene vremena. Jedan je administrativno-upravni, koji podrazumijeva sve papire, dokumentacije, suglasnosti, vođenje projekta, i to je dio u kojem Ministarstvo daje podršku. Drugi je tehničko-sigurnosni, to je kad se odluči kako će se rušiti, ali tu je onda još niz mjera koje se odnose na zaštitu okolnog prostora, informiranje javnosti, treba postaviti tehničke barijere... – objašnjava Dobrilović, koji još ne zna kad će stručnjaci s Rudarskog fakulteta moći ući u neboder kako bi počeli izračune. A koliko kilograma eksploziva će postavljati? Na ciglani je to bilo 35 kilograma, dok se na katedralu, kad se minirao sjeverni toranj nakon potresa, stavilo 48 grama eksploziva pentrita.
– Teško je u ovom trenutku reći količinu eksploziva jer ne znamo kompletnu situaciju, ali to će biti vjerojatno nešto između nekoliko desetaka i stotina kilograma, ne ide se tu na neke velike količine, neće sigurno biti, primjerice, u tonama – kaže Dobrilović.
– Eksploziv će se postavljati u bušotine u statički nosivim objektima, zapravo rušite "noge" objektu. Nakon takve eksplozije on se složi kao ruševina. Vjesnik je betonski objekt pa će malo drukčije pasti nego, primjerice, dimnjaci na Črnomercu koji su bili cigleni, ali rušenje će izgledati slično – objašnjava nam stručnjak.
Koliko slično i je li možda njega tko kontaktirao u vezi s Vjesnikom, pitamo i Božidara Kočeta, direktora tvrtke Geotehnika iz Varaždina, koja je rušila spominjane dimnjake ciglane.
– Nitko nas još nije zvao, a situacija će svakako biti nešto drukčija od one na Črnomercu. Prvo je, naravno, odluka investitora o tome što želi s neboderom, nakon toga dolaze projektanti pa tek onda mi, ali na Črnomercu je rizik za okolni prostor bio minimalan. Azbestne panele smo maknuli kako se njihova prašina ne bi širila, a bilo je i poprilično prostora. Da je dimnjak i pao "krivo", pao bi na dio građevine koja je izvan pogona. Vjesnik prostora baš i nema, a i sama zgrada je nagorjela, što znači da je prilikom rušenja u tlocrt dovoljan samo jedan zdravi zid da se zgradu zarotira. Eventualno bi se moglo računati da padne na Slavonsku, ali onda treba predvidjeti i oštećenje na kolničkoj konstrukciji. Također, na Črnomercu je bila cigla, ovdje je beton, što znači drukčije pripremne radove – objašnjava Kočet pa dodaje da se "sve da napraviti", pitanje je samo cijene i tko je spreman na rizik. Jer, objašnjava, u svim radovima miniranja u Hrvatskoj odgovornost ne snosi projektant, sve je na teret izvođača radova.
– Mogu pretpostaviti da će kod Vjesnika biti dosta više pripremnih radova. Vjerojatno će trebati odlučiti i koji se dio miče mehanički, a koji dio minama – kaže direktor Geotehnike. Naravno, u vrijeme rušenja sav promet oko Vjesnika bit će zaustavljen, a zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer se osvrnuo na kolaps koji ondje traje od požara. Cijeli prošli tjedan, rekao je, Grad je radio na prometnoj alternativi križanja Slavonske i Savske ceste.
– Radovi idu prema planu i očekujem da ćemo do kraja tjedna imati tu premosnicu, odnosno proširenje za još dva traka sjevernog kolnika Slavonske kako bismo imali po dva traka u smjeru istoka i zapada. To će olakšati stanje, ali neće potpuno zamijeniti podvožnjak na Slavonskoj. Propusnost će biti za trećinu manja – rekao je Tomašević.
A može li se bez očevida, koji, koliko je poznato, još nije ni počeo, znati što je uzrok požara koji je progutao Vjesnikov neboder, jedno je od pitanja koje zasad ostaje bez odgovora. Kao što bez odgovora ostaje i pitanje hoće li tog očevida uopće i biti s obzirom na to da je zgrada, prema mišljenju stručnjaka, opasna. Nadalje, proteklih su dana poprištem prošli vatrogasci, statičari i protupotresni stručnjaci pa se postavlja i pitanje eventualne kontaminiranosti mjesta događaja. Što nije nebitno ako se dokazi eventualno nađeni na požarištu žele upariti s osumnjičenicima. A njih su zasad dvojica, radi se o 18-godišnjacima koje se sumnjiči da su izazvali požar te su koncem prošlog tjedna završili u Remetincu zbog opasnosti od ponavljanja djela. Što bi eventualno neobavljanje očevida moglo značiti za kriminalističko istraživanje slučaja, iz zagrebačke policije do zaključenja broja nisu odgovorili.
Što s očevidom?
Željko Cvrtila, kriminalist i stručnjak za sigurnost, kaže da su očevidi požara složeni jer većinu dokaza proguta vatra.
– Uzrok požara trebao bi se utvrditi vještačenjem jer svaki požar ima svoju točku paljenja. Da bi se znao uzrok, potrebno je utvrditi kakav je materijal gorio, kako se vatra proširila, kako se kretala... Do tih podataka obično se dođe nakon što vještaci za požar izađu na očevid. Ovdje, koliko shvaćam, očevida zasad nema, što bi eventualno mogao biti problem u smislu utvrđivanja nečije kaznenopravne odgovornosti ako istraga bude okončana podizanjem optužnice – kaže Cvrtila. Dodaje da se katkad očevid i ne mora raditi jer ima kaznenih djela koja to ne iziskuju. U tom slučaju, rezultati kriminalističkog istraživanja ovise o personalnim dokazima, snimkama videonadzora...
– Kada radite očevid na požarištu, pokušavate naći neki trag koji se može povezati s osumnjičenima. No obično je malo vjerojatno da možete naći, recimo, nečiji DNK jer vatra uništava sve dokaze. Meni se čini da je oko Vjesnika, ako se očevid i provede, upitno hoće li se nešto što se eventualno nađe moći upariti s osumnjičenicima – kaže Cvrtila.
Bez odgovora ostaje i pitanje koja je zaštitarska tvrtka bila angažirana na čuvanju nebodera i kako su joj promaknule grupe mladih koji su u Vjesnik navodno dolazili više puta proteklih mjeseci.
Otvori KEKS Pay
