Volodimir Zelenski uputio je otvorenu prijetnju Vladimiru Putinu: "Zaustavite rat sada ili će vas uništiti vaši vlastiti građani" Poruka je stigla u pismu kojim je ukrajinski predsjednik u četvrtak predložio izravne mirovne pregovore licem u lice. Prije samo šest mjeseci takav bi jezik ruski predsjednik vjerojatno dočekao s podsmijehom. Njegove su trupe napredovale na gotovo svim dijelovima fronte, Donald Trump je smanjio američku vojnu pomoć, a Ukrajina je djelovala bespomoćno pred ruskim raketnim napadima. Kod kuće nitko se nije usuđivao dovoditi u pitanje njegovu apsolutnu vlast. Danas, dok Zelenski u Londonu razgovara sa sir Keirom Starmerom, Emmanuelom Macronom i Friedrichom Merzom o tome kako dovesti Putina za pregovarački stol, sve se promijenilo. Rata možda ide prema prekretnici.
U srijedu su ukrajinski dronovi pogodili naftna postrojenja u Sankt Peterburgu, upravo dok je Putin otvarao prestižni ekonomski forum u tom gradu. Riječ je o najnovijem u nizu smjelih napada daleko u ruskoj pozadini. Istodobno, na samom frontu ruski napredak je gotovo potpuno stao. Znakovi ratnog umora u ruskom društvu postaju sve vidljiviji i teže ih je ignorirati. Ova dramatična promjena nije slučajna. Ukrajinski vojni zapovjednici prošle su godine razvili novu strategiju koja ima jasan cilj: prisiliti Putina na pregovore i, nadaju se, na potpisivanje primirja prihvatljivog za Kijev. Ako sve bude išlo po planu, rat bi mogao završiti već do zime, piše Telegraph.
Plan podsjeća na ambicioznu protuofenzivu iz 2023. godine. Tada su ukrajinski generali planirali munjeviti prodor na jugu, probijanje do Azovskog mora i presijecanje „kopnenog mosta“ koji povezuje Rusiju s anektiranim Krimom. Time bi Krim i veliki dio ruskih snaga u Zaporižji i Hersonskoj oblasti bili odsječeni i dovedeni u opasnost od uništenja. Taj je plan propao. Unatoč novim brigadama obučenim po NATO standardima i modernoj zapadnoj tehnici (Bradley, Challenger 2), Ukrajina nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu. Tri godine kasnije, „kopneni most“ je ponovno u središtu pozornosti – ali ovaj put ne kroz klasični kopneni napad, već kroz masovnu kampanju dronova.
Posljednjih tjedana ukrajinski dronovi sustavno napadaju ključnu autocestu R-280, glavnu opskrbnu arteriju za ruske snage na Krimu i jugu Ukrajine. Ruta duga 390 milja (oko 630 km) koja povezuje Rostov na Donu s Mariupoljem, Melitopoljem, Berdjanskom i Džankojem na Krimu pretvorila se u zonu smrti. Snimke s ruskih Telegram kanala prikazuju konvoje kamiona i cisterni zarobljene između zapaljenih vozila, dok dronovi kruže iznad njih. "Jednostavno ne možemo to izbjeći. Upali smo u zasjedu", očajno je snimio jedan vozač kamiona dok su novi dronovi dolazili.
Ruski zastupnik i bivši general Andrej Guruljov bijesno je reagirao. "Neprijatelj se ponaša bezobrazno, koristeći sve što mu isporučuju zapadni gospodari, posebno bespilotne letjelice dugog dometa", rekao je. Iako Rusija ima rezervnu rutu preko Kerčkog mosta, on ne može podnijeti potreban obujam prometa. Na Krimu su već uvedena ograničenja na kupnju goriva (20 litara po vozilu), a redovi na benzinskim postajama postali su svakodnevica.
Ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov službeno je najavio strategiju „logističke blokade“. Cilj je sustavno uništavati ruske opskrbne linije i pozadinu, čime se ruskim snagama onemogućava pokretanje ozbiljnijih ofenziva. Umjesto velikih teritorijalnih osvajanja koja Ukrajina trenutno nema resursa za izvesti, fokus je na „srednjem udaru“ – napadima na ciljeve 20 do 200 kilometara iza fronte. Novi domaći dronovi (FP-2, Hornet, Morrigan) omogućuju precizne napade na tu udaljenost. "Neprijateljska pozadina više nije sigurno utočište. Preuzimamo inicijativu", poručio je Fedorov.
Ideja se rodila nakon neuspjeha protuofenzive 2023. godine. Bivši ministar obrane Andrij Zagorodnjuk i njegova suradnica Alina Frolova predlagali su "stratešku neutralizaciju" – primjenu NATO doktrine zračne zabrane, ali uz pomoć dronova umjesto avijacije. "Ako ne mogu podržati frontu, kopneni rat je mrtav", sažeo je Zagorodnjuk. Dvije ključne promjene omogućile su realizaciju, masovna proizvodnja kvalitetnih ukrajinskih dronova srednjeg dometa i prethodno uništavanje ruskog sustava protuzračne obrane. Prema podacima Instituta za proučavanje rata, ruski dnevni napredak pao je s 13,2 km u 2025. na samo 2,9 km u prva četiri mjeseca 2026. godine. U nekim periodima Ukrajina je oslobađala više teritorija nego što ga je Rusija zauzimala. Ukrajinske snage sada izvode više napada dnevno od ruskih – prvi put od upada u Kursk 2024. Vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski potvrdio je da su ukrajinske postrojbe preuzele inicijativu.
Visoki ukrajinski časnici priznaju da današnja strategija izrasta iz one iz 2023., ali je pragmatičnija i manje ambiciozna u teritorijalnom smislu. Umjesto osvajanja Krima, cilj je njegova izolacija i paraliza ruske logistike duž cijele fronte. "Neću reći što će se dogoditi, ali postoji šansa da možemo napraviti pravi pomak u ovom ratu", kaže Zagorodnjuk.
Otvori KEKS Pay
