Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev ostvario je pobjedu na parlamentarnim izborima s osvojenih 44 posto glasova, prema projekcijama agencija za istraživanje javnog mnijenja. Time se pokazalo da je njegova kombinacija proruske retorike i naglaska na borbi protiv korupcije privukla velik dio birača u najsiromašnijoj članici Europske unije. Još tri do četiri stranke trebale bi prijeći izborni prag od četiri posto i ući u bugarski parlament nakon osmih izbora u toj zemlji u posljednjih pet godina.
Izbori su raspisani nakon što je prethodna vlada prošlog prosinca pokušala progurati kontroverzni proračun, što je izazvalo masovne prosvjede koje je Radev, tada s pozicije predsjednika, podržao.
– Građani su odbacili samozadovoljstvo i aroganciju starih stranaka te nisu nasjeli na laži i manipulacije. Zahvaljujem im na povjerenju – poručio je Radev u pobjedničkom govoru.
Najavio je izgradnju „jake Bugarske u jakoj Europi“.
– Europi su danas potrebni kritičko razmišljanje, pragmatične odluke i konkretni rezultati, osobito u izgradnji nove sigurnosne arhitekture i oporavku industrijske snage i konkurentnosti – istaknuo je.
Radev (62) slovi za pragmatičnog političara s izraženijim proruskim stavovima. Kritizirao je sankcije Europske unije i zalagao se za dijalog s Moskvom. Bivši pilot borbenog zrakoplova MiG-29 i zapovjednik bugarskih zračnih snaga, protivio se i vojnoj pomoći Bugarske Ukrajini. Bugarska je, međutim, važan dobavljač streljiva i eksploziva Ukrajini, uglavnom preko trećih zemalja, osobito Rumunjske, pa je rat dao novi zamah domaćoj industriji naoružanja koja potječe još iz sovjetskog razdoblja. Od 2022. godine Radev se redovito protivio prodaji bugarskog oružja Ukrajini, tvrdeći da takvi potezi produljuju rat koji Ukrajina ne može dobiti, što je stav sličan onome koji je iznosio mađarski premijer Viktor Orban.
Tijekom izborne kampanje fokus je ipak bio na unutarnjoj politici, uz obećanja borbe protiv korupcije i uspostave stabilne vlasti nakon godina krhkih koalicija. Analitičari procjenjuju da bi njegova buduća politika mogla biti slična pristupu slovačkog premijera Roberta Fica – kritičan prema politici Europske unije, ali bez blokiranja proizvodnje oružja privatnih tvrtki za Ukrajinu.