Samoposlužne blagajne u trgovinama postale su sve češća praksa, ali otvara se pitanje sigurnosti i mogućeg utjecaja na porast krađa. Dok trgovci uglavnom izbjegavaju objavljivati konkretne podatke o gubicima, pojedine kompanije priznaju da uvođenje takvih sustava zahtijeva dodatne sigurnosne kontrole. Stručnjaci istodobno upozoravaju da su gubici na samoposlužnim blagajnama u pravilu veći nego na klasičnim blagajnama s osobljem. Samoposlužne blagajne danas su uobičajene u supermarketima, diskontima i drogerijama, a sve češće se pojavljuju i u trgovinama građevinskog materijala te modnim lancima. Kupcima se tako u velikom broju prodajnih mjesta nudi izbor između klasične blagajne i samoposlužnog sustava.
Prema podacima njemačkog Instituta za istraživanje trgovine EHI, tijekom 2025. godine u Njemačkoj je bilo oko 38.650 samoposlužnih blagajni, što znači da je otprilike svaka osamnaesta blagajna u maloprodaji bila samoposlužna. Usporedbe radi, dvije godine ranije bilo ih je oko 16.000 u približno 4270 trgovina, što pokazuje da se njihov broj više nego udvostručio u kratkom razdoblju.
Istraživanja pokazuju da samoposlužne blagajne koristi gotovo dvije trećine potrošača. Najveći udio čine mlađi od 39 godina, kojima je ključna prednost brzina i jednostavnost kupnje. Stariji kupci oprezniji su prema ovom obliku plaćanja, najčešće zbog manjka osobnog kontakta i straha od tehničkih poteškoća. Istodobno, problem krađa u trgovinama i dalje ostaje izražen. Tijekom 2025. godine u Njemačkoj je evidentirano 357.651 slučaj krađe u trgovinama, što predstavlja pad od 5,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Međutim, iz trgovinskog sektora upozoravaju da službena statistika obuhvaća samo prijavljene slučajeve, dok je stvarni broj znatno veći.
.Pitanje koje se pritom sve češće postavlja jest imaju li samoposlužne blagajne utjecaj na takve trendove. Većina velikih trgovačkih lanaca suzdržava se od izravnog povezivanja krađa s uvođenjem ovih sustava. Aldi Süd navodi kako ne komentira interne sigurnosne procese, dok Aldi Nord ističe da samoposlužne blagajne koristi samo u ograničenom broju poslovnica. Sličan stav ima i Rossmann, koji podatke o krađama i sigurnosnim mjerama smatra poslovno osjetljivima. Za razliku od njih, Rewe poručuje da ne bilježi značajan utjecaj samoposlužnih blagajni na stopu krađa. Tvrtka pritom navodi da koristi više razina zaštite, uključujući nadzorno osoblje, tehničke kontrole, videonadzor te izlazne barijere koje se otvaraju tek nakon skeniranja računa.
Lidl nije želio komentirati povezanost krađa i samoposlužnih blagajni, ali potvrđuje da primjenjuje standardne sigurnosne procedure te da svaki slučaj krađe uredno prijavljuje. Među trgovcima koji otvorenije govore o izazovima nalazi se Kaufland, koji planira širenje samoposlužnih blagajni u svim poslovnicama u Njemačkoj. Tvrtka pritom koristi višeslojni sustav zaštite koji uključuje kontrolne vage, nasumične provjere, izlazne barijere i stalnu prisutnost zaposlenika u zoni blagajni.
Sve veću ulogu pritom ima i umjetna inteligencija, koja analizira obrasce prethodnih sumnjivih transakcija i pomaže u prepoznavanju kupnji koje zahtijevaju dodatnu provjeru. Iz kompanije poručuju da takav pristup smanjuje broj nepotrebnih kontrola i ubrzava proces za poštene kupce. Sličan pristup primjenjuje i dm, koji navodi da se na samoposlužnim blagajnama pojavljuju drukčiji obrasci krađa nego na klasičnim. Najčešće su meta manji, skuplji proizvodi. Tvrtka zato koristi kombinaciju videonadzora, zaštitnih sustava na proizvodima i educiranog osoblja, a u testnoj fazi su i dodatne kamere.
Jedna od novijih mjera su tzv. rescanovi, odnosno ponovna skeniranja proizvoda tijekom kupnje. U tim slučajevima sustav privremeno prekida naplatu, a nastavak je moguć tek nakon provjere zaposlenika. Takve kontrole mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku kupnje. Iako dodatne provjere povećavaju sigurnost, one istodobno usporavaju proces, čime se djelomično gubi glavna prednost samoposlužnih blagajni – brzina. Prema procjenama EHI instituta, gubici na samoposlužnim blagajnama mogli bi biti između 15 i 30 posto veći nego na klasičnim blagajnama, a u nekim slučajevima bilježe se i do 39 posto veći inventurni manjkovi. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je izravnu vezu između širenja samoposlužnih sustava i rasta krađa teško precizno dokazati. Unatoč tome, trgovci nastavljaju ulagati u ovu tehnologiju, ponajprije zbog smanjenja opterećenja zaposlenika i veće učinkovitosti u radu na prodajnom prostoru.
Otvori KEKS Pay
