Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Put na jug otkrio mi je zašto je virus 'ubio' sjever Italije

Silvije Tomašević: Zaprepastila me nedisciplina talijanskih turista sa sjevera u Kampaniji, Kalabriji...
29. srpnja 2020. u 18:49 0 komentara 1809 prikaza
Pogledajte galeriju 1/5

Čak 93 posto manje je stranih turista bilo u Italiji tijekom mjeseci u kojima je dominirao koronavirus. U Italiju inače dolazi oko 94 milijuna stranaca, koji potroše 42 milijarde eura, podaci su nacionalne turističke ustanove ENIT za 2019. U Italiji ima oko 52.000 tvrtki vezanih za turizam, koje zapošljavaju 283 tisuće ljudi, čija je sudbina sada ugrožena. Prema talijanskom statističkom zavodu, Italija je prva u Europi po broju hotela (33.000) i drugih smještaja (183.000), a COVID-19 je u ožujku, travnju i svibnju zaustavio dolazak stranaca. No, stranci su počeli stizati u srpnju. Negativni je trend prekinut, potvrdio je direktor ENIT-a Giovanni Bastianelli.

Distanca - što je to? 

Ovih sam dana obišao Kampaniju (glavni grad Napulj), Kalabriju (obalu i agroturizam) i Basilikatu (Materu, europsku prijestolnicu kulture 2019.). Napulj u devet sati još spava, ali nešto prije 10 sati dolazi do prave eksplozije šarenila i kretanja. Sve se iznosi na ulice, sve se prodaje. Ima i turista, većinom sa sjevera Italije (koji se ne ponašaju baš prikladno i jasno je zašto se u Lombardiji širi zaraza), ali i Francuza, Nijemaca... Posjetio sam dva povijesna prostora: kapelu Sansevero i monumentalni kompleks Santa Chiara. Kapela Sansevero malo je remek-djelo, a skulptura Krista pokrivenog velom (Cristo Velato) koju je isklesao Giuseppe Sanmartino izaziva nevjerojatne osjećaje. Pri kupnji ulaznice čeka se vani jer je ulazak na blagajnu dopušten samo jednoj osobi. Osim što treba nositi zaštitnu masku, potrebna je i dezinfekcija ruku. Onda opet u red za ulazak u kapelu. Tu vam mjere temperaturu. Označen je pravac kojim se treba ići. Neki turisti sa sjevera Italije jednostavno su išli obrnutim smjerom gledati skulpturu Krista, a tamo gdje se to nije moglo, odnosno kada se silazi u donji dio kapele gdje su izložena dva anatomska skeleta iz 18. stoljeća za izučavanje ljudskog tijela, ubacivali su se između onog obveznog razmaka od jednog metra... Kip Krista s velom isklesan je iz jednog mramornog bloka. Taj veo je proziran, odnosno ispod njega se vidi Kristovo lice i tijelo, kao da je riječ o pravom platnu, a ne o mramoru.

Monumentalni kompleks Sveta Chiara s pravom se tako naziva jer obuhvaća povijest od starih Rimljana do danas. Crkveni kompleks počeo se graditi 1310. po želji napuljskog kralja Roberta d'Angi?a i njegove supruge (Sancia di Maiorca). Sagrađena su dva franjevačka samostana (jedan za žene i drugi za muškarce) i crkva gotičkog oblika, koja je u 18. stoljeću obnovljena u baroknom stilu. Tijekom Drugog svjetskog rata gotovo je uništena u bombardiranju, a potom je obnovljena kako je isprva izgledala, odnosno u gotskom stilu. Tu se nalazi i kloštar koji je tijekom stoljeća doživio razne preinake, a najznačajnije u 18. stoljeću kada su postavljene keramičke pločice, majolika. Za ulazak u kloštar obično se čekalo satima, sada se čeka 20-ak minuta. Mora se nositi zaštitna maska, potrebna je dezinfekcija ruku pri ulasku i izlasku, mjeri se temperatura, upisuje se ime i prezime, telefon... te vas upozoravaju da ne smijete sjesti ili staviti torbu na klupe ukrašene majolikom. Oni sa sjevera Italije prvo su ili ostavili ruksak na njima kako bi se slikali ili su na njih sjeli. Unutar kompleksa, pokraj kloštra, otkrivene su i starorimske terme iz 1. stoljeća poslije Krista. Dva tisućljeća povijesti na nekoliko koraka. Zaprepastilo me disciplinirano ponašanje onih koji se brinu o tim mjestima i nedisciplina turista sa sjevera Italije. U Tropei koja je na Tirenskom moru u Kalabriji, koju inače posjećuju Nijemci i gdje je sve, pa i kuhinja u hotelima, njima prilagođeno, ima najviše talijanskih gostiju. Jela u hotelima su sada prilagođena talijanskom ukusu. Na plažama suncobran i ležaljka stoje 30 eura dnevno, a na Jonskom moru u istoj regiji Kalabriji takva je usluga upola jeftinija. U turističkom uredu Tropee kažu da imaju samo 30 posto stranih turista u odnosu na lani...

U Kalabriji sam obišao i arheološko starorimsko nalazište Scolacium, mjesto koje je utemeljeno 123. do 122. godine prije Krista i na kojem se već nalazio starogrčki grad Skylletion. 

Ferragosto i Hrvatska 

Matera, grad u kamenu, koji je prošle godine bio prijestolnica europske kulture, blista i ove godine. Turista ima, istina mnogo manje nego prošle godine kada su njime hodale horde gostiju, ali nitko se ne žali. Bit će bolje. Grad je obnovljen i uređen, kao što se i očekuje od europske prijestolnice kulture. Na osnovi najnovijih podataka o dolasku stranaca u Italiju, ENIT računa da će na kraju godine biti 55% manje turista nego 2019., ali već 2022. dostići će prošlogodišnje brojke, ako ne i postići dva posto veće, drži Giovanni Bastianelli. Za ferragosto u kolovozu Talijani će ipak putovati u inozemstvo, premda u mnogo manjem broju nego prijašnjih godina. Teško je reći hoće li doći u Hrvatsku jer se o svemu odlučuje od danas do sutra.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.