Glioblastom je jedan od najagresivnijih i najsmrtonosnijih tumora današnjice. Pacijenti, unatoč operaciji, zračenju i kemoterapiji, nakon dijagnoze u prosjeku žive tek nešto više od godinu dana. Upravo zato znanstvenici iznimno važnim korakom smatraju svako novo otkriće koje bi moglo pomoći razumjeti kako funkcionira ovaj tumor mozga, od kojeg godišnje u Hrvatskoj oboli 250-300 osoba. Jedan takav korak sada su napravili istraživači sa Sveučilišta u Torontu predvođeni hrvatskim znanstvenikom Igorom Štagljarom, u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Ottawi i Sveučilišta u Milanu. Njihov rad, naime, upravo izlazi u uglednom znanstvenom časopisu "Signal Transduction and Targeted Therapy", jednom od najcitiranijih svjetskih časopisa u području biomedicine.
U istraživanju su otkrili novu ulogu proteina CLIC1, koji se pokazao ključnim za rast i agresivnost glioblastoma. Znanstvenici vjeruju da bi upravo taj protein u budućnosti mogao postati nova meta za razvoj preciznijih terapija. – Ključno je otkriće našeg istraživanja da glioblastom koristi specifičan protein zvan CLIC1 kao neku vrstu 'električnog prekidača' za svoj rast. Otkrili smo da se u tumorskim stanicama on seli na njihovu površinu i stvara kanale koji omogućuju tumoru da prima signale za preživljavanje – rekao je prof. Štagljar u razgovoru za Večernji list. Dodaje i kako je riječ o važnom pomaku u razumijevanju načina na koji ovaj izrazito agresivan tumor funkcionira.
– Ovo je važno istraživanje jer smo identificirali novu Ahilovu petu glioblastoma. Ipak, moram naglasiti, ovo nije lijek, ali je vrlo važan pomak u razumijevanju kako glioblastom funkcionira i gdje ga možemo pokušati zaustaviti, što nam daje potpuno novi smjer u istraživanju – govori nam. Glioblastom je posebno opasan jer je izrazito heterogen, odnosno sastavljen od različitih tipova stanica koje se vrlo brzo prilagođavaju terapiji i razvijaju otpornost. Upravo zbog toga postojeći oblici liječenja često daju samo privremene rezultate. Tim istraživača u ovom se istraživanju fokusirao na dva važna pokretača glioblastoma, odnosno receptora povezana s razvojem tumora – EGFRvIII i OSMR. Iako je već bilo poznato da oba imaju važnu ulogu u rastu glioblastoma, do sada nije bilo jasno kako surađuju. No ovo je istraživanje sada otkrilo da u središtu tog procesa stoji protein CLIC1, koji djeluje kao skriveni posrednik i omogućuje stalnu komunikaciju između EGFRvIII i OSMR. Upravo ta komunikacija održava tumor aktivnim i agresivnim.
– Ako zamislimo da je tumor kao komplicirana kriminalna mreža, receptori EGFRvIII i OSMR glavni su šefovi koji izdaju naredbe za rast, ali oni ne mogu izravno komunicirati bez posrednika, odnosno proteina CLIC1. Kada ih CLIC1 poveže, stvara se snažan krug komunikacije koji tumorskim stanicama daje energiju za neprestano dijeljenje – objašnjava Štagljar, a upravo je to najvažniji dio otkrića.
– Naše otkriće pokazuje da bez ovog posrednika cijeli sustav komunikacije puca. Trenutačno ne postoji učinkoviti lijek za glioblastom, no ovakva otkrića otvaraju vrata razvoju preciznijih i ciljanih terapija u budućnosti – ističe. A znanstvenici su otišli i korak dalje te razvili eksperimentalno protutijelo koje cilja upravo CLIC1 na površini tumorskih stanica. – Rezultati pretkliničkih istraživanja na eksperimentalnim miševima iznimno su ohrabrujući. Naše pametno protutijelo prepoznaje i napada CLIC1 isključivo na površini tumorskih stanica, usporavajući njihov rast bez oštećenja zdravog tkiva – ističe Štagljar, no upozorava da je put do moguće terapije za ljude još dug.
– Sljedeći koraci uključuju rigorozne provjere sigurnosti i toksikologije tog pametnog antitijela. Ovo je ključan korak prema razumijevanju gdje možemo pokušati zaustaviti tumor, ali su potrebna daljnja istraživanja prije nego što dođemo do faze testiranja na ljudima – kaže. Upravo je otpornost na terapiju jedan od najvećih problema kod glioblastoma. Tumor vrlo brzo pronađe nove načine za rast i širenje, čak i kada se jedan mehanizam blokira. Zato su ovakva bazična molekularna istraživanja ključna za razvoj novih pristupa liječenju.
– Današnje terapije često zakažu jer su previše općenite ili zato što tumor pronađe obilazni put. Ciljanjem CLIC1 pokušavamo 'izvući utikač iz struje' cijelom komunikacijskom sustavu tumora – objašnjava Igor Štagljar te dodaje kako budućnost liječenja vidi upravo u preciznoj medicini, odnosno terapijama prilagođenima specifičnom molekularnom profilu tumora.
– Iako trenutačno ne postoji učinkoviti lijek, ovakva bazična otkrića temelj su za razvoj precizne medicine. Umjesto pristupa koji pogađa sve stanice, u budućnosti bismo mogli imati terapije koje su skrojene prema molekularnom profilu samog tumora, što je jedini pravi put za borbu protiv ovako agresivne bolesti – zaključuje hrvatski akademik s kanadskom adresom, koji je prije nekoliko godina izabran i za redovitog člana Royal Society Canada (RSC), kanadske akademije znanosti i umjetnosti.
Otvori KEKS Pay
