Predsjednik Skupštine Crne Gore iz Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić jedan je od brojnih srpskih političara iz regije koji se oglasio povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali i jedini čija je funkcija zbog toga dovedena u pitanje.
Zbog Mandićeve sućuti obitelji Mladić, oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je smjenu šefa crnogorskog parlamenta, što je čak treći put u tri godine koliko je Mandić na čelu Skupštine. Dok su ranije inicijative unaprijed bile osuđene na neuspjeh, ova je prikupila podršku 38 od 81 zastupnika, među kojima su i neki iz vlasti, i to predstavnici manjinskog bošnjačkog i albanskog naroda. Iako je većina i dalje uz Mandića, on sigurno ne može posve mirno čekati rasplet 24. rujna, za kada je zakazana izvanredna sjednica.
Podsjetimo: Mandić je i u prošlosti zbog svojih stavova koji su više išli na ruku Beogradu nego Podgorici, zemlju već dovodio u nevolju. Njegova inicijativa za rezoluciju o Jasenovcu kao odgovor na UN rezoluciju o Srebrenici dovela je do problema sa susjedom Hrvatskom i opasnošću od blokade EU pregovora. Andrija Mandić je u Hrvatskoj proglašen nepoželjnom osobom.
Iz DPS-a za DW kažu da je vrijeme da se stvari izvedu na čistac i da se vidi tko je spreman da „zarad fotelje i sitnih privilegija prijeđe i preko ovog Mandićevog anticivilizacijskog čina“. U inicijativi za smjenu navode da Mandićevi stavovi produbljuju društvene podjele, narušavaju ugled Skupštine i međunarodni kredibilitet Crne Gore.
„Prvi čovjek Skupštine države koja teži biti sljedeća članica Europske unije (EU) dužan je poštovati vrijednosti na kojima se temelji ustavni poredak Crne Gore, poštovati presude međunarodnih sudova, njegovati kulturu sjećanja i doprinositi njegovanju dobrosusjedskih odnosa. Andrija Mandić je svojim djelovanjem dokazao da radi sve suprotno od toga, pa je došlo vrijeme da se pred zastupnicima ponovno otvori pitanje njegove političke odgovornosti i dostojnosti funkcije koju obnaša“, poručuju iz DPS-a.
Za smjenu Mandića nije potrebna apsolutna većina zastupnika, odnosno najmanje 41 glas od ukupno 81, već većina prisutnih na sjednici. Vladajuća većina ima još jedno sredstvo da spriječi Mandićevu smjenu – može uskratiti kvorum, tako što bi njezini zastupnici izostali sa sjednice, pa ne bi ni bilo rasprave. Naime, da bi sjednica počela, u dvorani Skupštine mora biti prisutno najmanje 41 zastupnik građana. U oporbi već vide taj scenarij, ali najavljuju da će ponovno pokrenuti smjenu u listopadu, na redovnom zasjedanju Skupštine, kada, prema propisima, oporba ima pravo predložiti jednu točku za raspravu, a vlast to mora prihvatiti. Analitičar Miloš Perović također smatra da se inicijativa DPS-a za smjenu pretvorila u mnogo ozbiljniji test nego što se to na početku činilo, tim više što je i šest zastupnika vladajuće Bošnjačke stranke (BS) najavilo da će glasati za njegovo razrješenje.
„Inicijativa je prestala biti samo pitanje smjene jednog dužnosnika. Postala je test unutarnje kohezije parlamentarne većine i, mnogo važnije, test granica političkog kompromisa na kojima ta većina počiva“, kaže Perović za DW. Podršku Mandiću najavili su gotovo svi zastupnici Pokreta Europa sad (PES), premijera Milojka Spajića, Demokrata kao i manjih vladajućih prosrpskih stranaka, ali Perović upozorava:
„Više nije ključno samo može li oporba osigurati potreban broj glasova, već postoji li unutar same vlasti spremnost da se Mandiću uskrati podrška. Odluka BS-a pokazala je da ta mogućnost postoji, ali sama po sebi još ne predstavlja novu parlamentarnu većinu. Ako nakon ovoga koalicijski partneri u vlasti nastave funkcionirati bez ozbiljnijeg političkog razračunavanja, bit će zanimljivo pratiti odnos Bošnjačke stranke i Nove srpske demokratije, jer bi nastavak suradnje bez ikakve promjene značio da su javna ograđivanja od spornih poteza prvenstveno način da se pred vlastitim biračima sačuva privid principijelnosti“, smatra Perović.
Otvori KEKS Pay
