Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je ocijenio da je „ozbiljan deficit” što Hrvatska vojska zbog odluka oporbe „nema pojma” što se događa u suradnji europskih država s ukrajinskom vojskom, najobučenijim oružanim snagama u Europi.
Plenković je u Saboru iznosio Izvješće o sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada, kazavši da je taj susret pokazao „određene različitosti” među državama članicama po pitanju potpore Ukrajini i migracijske politike.
Premijer je rekao da unutar EU-a postoji konsenzus oko potrebe mira u Ukrajini, no ne i oko daljnje podrške toj ratom pogođenoj zemlji.
Vijeće Europske unije u ponedjeljak je objavilo da je kroz Misiju EU-a vojne pomoći Ukrajini (EUMAM) obučeno više od 100 tisuća Ukrajinaca. Plenković je dan kasnije u Saboru rekao da Hrvatska vojska nije u tome sudjelovala zahvaljujući „prije svega” politici Zorana Milanovića, ali i podršci koju je on dobio od lijeve oporbe.
„Mi smo taj vlak propustili”, rekao je premijer, dodajući da su ukrajinske oružane snage trenutačno „najobučenija”, „najprilagođenija”, „najdinamičnija” te, u smislu borbenog iskustva, „najinteresantnija europska vojska koja postoji”.
„Hrvatska vojska u biti nema pojma o tome što se sada zbiva u smislu vojne suradnje” po pitanju potpori Ukrajini, nastavio je predsjednik vlade. Europske zemlje, osim EUMAM-a, pomažu Ukrajini i u okviru NATO-ve misije NSATU kojoj je predsjednik kao vrhovni zapovjednik također odbio dati zeleno svjetlo.
„To moramo otvoreno govoriti i to je jedan ozbiljan deficit”, smatra Plenković, nazivajući to i „dosta zabrinjavajućim, a na momente i žalosnim”.
Milanović je odbio dvije misije tvrdeći da će uvući Hrvatsku u sukob Rusije i Ukrajine, ponavljajući da hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu.
Plenković je u utorak rekao da države koje u konačnici pomažu Ukrajini to „čine daleko van” njezinog teritorija.
Hrvatska u tome pak ne sudjeluje protivno „volji hrvatske vlade, želji glavnog stožera, stavu ministarstva obrane” i protivno „svakom razumnom i očekivanom potezu” koji bi se očekivao od Hrvatske s obzirom na njezino recentno iskustvo, kazao je.
„Načelna solidarnost”
Plenković je u Saboru rekao da su Slovačka, Mađarska, Češka i Bugarska na Europskom vijeću izrazile da ne žele sudjelovati u godišnjoj financijskoj potpori Ukrajini, čime bi se „zadržale na retorici” i „načelnoj solidarnosti”.
Takvim stavom „nije najoduševljenija” Njemačka koja financira 20 posto europskog proračuna, nastavio je premijer, ukazavši na pismo njemačkog kancelara Friedricha Merza u kojem je dogovor o europskom proračunu vezao za financijsku potporu Ukrajini.
Četiri zemlje koje žele izuzeće su takozvane 'neto korisnice' europskog proračuna, odnosno iz njega više dobivaju nego što uplaćuju, no u „ovakvoj solidarnosti” ne žele sudjelovati, kazao je premijer.
Otkrio je da je drugo sporno pitanje na okupljanju europskih čelnika bilo pitanje migracija – dvadesetak zemalja, među njima i Hrvatska, zalažu se za „čvršću politiku sprečavanja nezakonitih migracija”.
Osvrnuo se na kritike koje je Hrvatska proteklih godina dobivala zbog takozvanih 'pushbackova' na svojim granicama, kazavši da danas čelnici nekih zapadnih zemalja otvoreno zagovaraju upravo tu metodu.
„Moramo učiniti sve da 'pushback' bude najlegitimniji i najlegalniji način sprečavanja nezakonitih migracija”, rezimirao je premijer njihov stav. Naziv 'pushback' odnosi se na prisilno vraćanje nezakonitih migranata preko prijeđene granice bez razmatranja njihovih pojedinačnih okolnosti i omogućavanja zahtjeva za azilom.
Plenković smatra da su nezakonite migracije danas „možda jedan od najvećih problema s kojima je Europa suočena” te predviđa da „one neće stati” jer će faktori poput klimatskih promjena, ratova, ekonomskih problema i „propalih država” pokretati nove migracijske valove.
No, zaključio je premijer, raspoloženje u Europi tada neće više biti kao u vrijeme migrantskog vala 2015., sa stavom „nekako ćemo to riješiti, apsorbirati”. „To se više neće nikom dogoditi”.
Otvori KEKS Pay
