Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Otkrivamo kako je nastala pogreška u brojanju katolika u Hrvatskoj: Za sve je kriv obrazac za popis

Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među „ostalim kršćanima“. Odnosno, da bi ga DZS prebrojao kao katolika, trebao je u prvoj rubrici napisati da je katolik, a u drugoj da pripada Katoličkoj crkvi.
23. rujna 2022. u 09:47 0 komentara 837 prikaza
katolici
Foto: Josip Regović/PIXSELL

Podaci o broju katolika u Hrvatskoj, koji su objavljeni u prvim informacijama o popisu stanovništva, pogrešni su. To je sad svima jasno. Naime, dogodila se nevjerojatna zbrka s brojkama, nakon što su u javnost izašli podaci Državnog zavoda za statistiku da je broj katolika pao na 78,97 posto, tj. za 7,31 posto manje od prošloga popisa 2011., a da se istodobno broj povećao broj „ostalih kršćana“ za 1342,5 posto od prošloga popisa. Točnije, veliki broj katolika završio je među tim „ostalim kršćanima“. Kako se to moglo dogoditi?

Za sve je zacijelo kriv obrazac popisa stanovništva, koji je za izjašnjavanje o vjeroispovijesti na devetoj stranici imao dva pitanja o toj temi: pod rednim brojem 19 pitalo se o vjeroispovijesti, a pod rednim brojem 20 o pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među „ostalim kršćanima“. Odnosno, da bi ga DZS prebrojao kao katolika, trebao je u prvoj rubrici napisati da je katolik, a u drugoj da pripada Katoličkoj crkvi.

Tu se nelogičnost moglo naslutiti već u samoj brošuri rezultata popisa, gdje je u fusnoti, uz obrazloženje o broju „ostalih kršćana“ pisalo kako je „u ostale kršćane uključeno 96,4 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84 SPC u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50 posto“. A dilemu je dodatno razriješio katolički portal Bitno.net (koji je prvi i primijetio nelogičnost u rezultatima popisa), kada je u četvrtak uvečer dobio identičan službeni odgovor DZS-a, uz dodatak kako će „Državni zavod za statistiku naknadno objaviti podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici“.

Dakle, uskoro ćemo imati dva podatka. Jedan o broju katolika (kojih će biti 78,97 posto) i o broju pripadnika Katoličkoj crkvi, kojih će najvjerojatnije biti nešto više od 83 posto. Tako ćemo, premda podaci pripadaju istoj kategoriji, jer su katolici sami po sebi članovi Katoličke crkve, imati dva statistička podatka. Jedan će govoriti o velikom padu katolika, a drugi o znatno manjem padu broja, tj. skoro dvostruko, broju članova Katoličke crkve. Neshvatljivo, ali očigledno je tako. Odnosno, statistički um ne povezuje činjenicu da su katolici pripadnici Katoličke crkve, odnosno čak i da je netko u rubriku broj 19 upisao da npr. da je kršćanin, a u rubriku broj 20 da je član Katoličke crkve opet – katolik. Jer katolik je nužno kršćanin, kao što kršćanin nužno ne mora biti katolik, nego može biti pravoslavac ili protestant.

Korijen zbrke zacijelo leži u spomenutom obrascu, ali i u činjenici da su se ljudi samopopisivali, pa im nije bilo posve jasno kako ispuniti obrazac. Prema podacima DZS-a samopopisano je oko 40 posto stanovništva. Također, kada se usporedi obrazac za popis iz 2011. (gdje nije bilo spomenutog samopopisivanja) s ovim lanjskim, onda se vidi kako se ta zbrka vrlo jednostavno mogla izbjeći. Naime, u obrascu iz 2011. na drugoj stranici izjašnjavalo se pod točkom 21 o vjeri. I to na način da su postojale opcije „katolička“ (uz koju je bio križić za katolike) i „druga“ (uz koju je bila opcija – upisati koja) te sljedeće dvije: „nije vjernik“ i „ne izjašnjava se“. Nije bilo, dakle, kao lani pitanja o vjerskoj zajednici, pa shodno tome nije niti došlo do bilo kakve zbrke. Točno se nakon popisa znalo koliko ima katolika, koliko pravoslavaca, protestanata, muslimana, Židova, ateista, agnostika…

Ovako je, nažalost, nastao potpuni kaos, pa su rezultati popisa dovedeni u pitanje. Što se pokazalo u nekim većinski katoličkim sredinama, poput Zmijavaca, gdje je statistički broj katolika drastično pao, a broj katolika ostao isti tj. gotovo sto posto kao i prije. Oni što su popisani kao „ostali kršćani“ također su katolici i članovi Katoličke crkve, ali su se ili sami krivo popisali ili je to učinio nevješti popisivač.

Oštećenih novim brojkama zacijelo će biti još mnogo. Primjerice, portal Bitno.net doznaje od DZS-a da se na pitanje o vjeri 3701 osoba izjasnila kao grkokatolik, dok u grkokatoličkoj Križevačkoj biskupiji računaju da imaju oko 15-ak tisuća vjernika. Oni su sad „prekršteni“ na popisu u „ostale kršćane“. Što je očigledan nonsens i propust koji se nikako nije smio dogoditi, jer su katolici i Katolička crkva po objavi ovih i ovakvih rezultata očigledno oštećeni.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.