Svjetsko tržište goriva suočava se sa sve izraženijim problemima u opskrbi zbog ograničenih rafinerijskih kapaciteta i ruske zabrane izvoza dizela do kraja srpnja. Analitičari upozoravaju da bi Europa uskoro mogla biti prisiljena natjecati se s drugim velikim kupcima za ograničene količine goriva. Cijene energenata snažno su porasle ovog proljeća nakon američko-izraelskih napada na Iran i odluke Teherana da preuzme kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Iran je zabranio prolazak brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima, dok su brodovi država koje smatra prijateljskima prolazili kroz tjesnac u koordinaciji s iranskom vojskom.
U takvim okolnostima promet kroz Hormuški tjesnac, kojim je prije sukoba prolazilo oko petine svjetskih isporuka nafte, znatno je smanjen. Sredinom lipnja SAD i Iran usuglasili su okvir za pregovore o okončanju sukoba, koji predviđa i postupnu normalizaciju prometa kroz Hormuški tjesnac. Nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju cijene nafte naglo su pale, ali su potom ponovno umjereno porasle zbog novih napetosti povezanih s upravljanjem prolazom kroz Hormuz.
Za razliku od nafte, cijene goriva ostale su na povišenim razinama, što upućuje na to da inflatorni pritisci koji opterećuju gospodarstvo i potrošače neće tako brzo popustiti, čak i ako se stanje u Hormuškom tjesnacu dodatno stabilizira. Dodatni pritisak na tržište izazvala je ruska odluka o zabrani izvoza dizela do kraja srpnja kako bi se osigurala opskrba domaćeg tržišta.
Dosadašnja zabrana odnosila se samo na trgovce, no sada je proširena i na proizvođače. Izuzetak su samo isporuke koje se odvijaju na temelju međuvladinih sporazuma. Takve aranžmane Rusija ima s članicama Euroazijske ekonomske unije – Bjelorusijom, Kazahstanom, Armenijom i Kirgistanom – te s Mongolijom i Uzbekistanom.
Nedostaje rafinerijskih kapaciteta
U takvim okolnostima naglo je porasla razlika između cijena goriva i sirove nafte, koja predstavlja jedan od ključnih pokazatelja profitabilnosti rafinerija. Analitičari ističu da su rafinerije u Europi i SAD-u preplavljene sirovom naftom iz strateških zaliha, ali i isporukama s Bliskog istoka.
– Svijet jednostavno nema dovoljno rafinerijskih kapaciteta za preradu tolikih količina nafte – upozorio je analitičar Sparta Commoditiesa Neil Crosby, dodajući da bi visoke cijene goriva uskoro mogle usporiti potražnju.
Nakon ruske odluke o zabrani izvoza dizela, rafinerijske marže za to gorivo u Europi dosegnule su u srijedu rekordnih više od 60 dolara po barelu. Istodobno je benzin u Europi bio skuplji od sirove nafte za oko 41 dolar po barelu, što je najveća razlika od ljeta 2022. godine. U Sjedinjenim Američkim Državama pokazatelj profitabilnosti rafinerija 8. srpnja dosegnuo je rekordnih 64,58 dolara po barelu, navodi Reuters.
Europa bi mogla ostati bez dijela opskrbe
Ruski izvoz dizela i benzina padao je i prije najnovijeg vala ukrajinskih napada te se spustio na oko 400 tisuća barela dnevno, što je najniža dosad zabilježena razina prema podacima analitičke tvrtke Kpler. Od početka srpnja izvoz dizela više je nego prepolovljen u odnosu na tu razinu. Istodobno su u Aziji marže na dizel dosegnule najvišu razinu u posljednjih mjesec dana jer trgovci očekuju dodatno smanjenje opskrbe zapadnih tržišta, iako bi azijsko tržište zasad trebalo ostati relativno stabilno. Ruska zabrana izvoza prisilit će velike uvoznike, među kojima su Brazil, Turska te zemlje sjeverne i zapadne Afrike, da potraže nove dobavljače u SAD-u, na Bliskom istoku i u Indiji. To bi moglo dodatno otežati položaj Europe, koja će se morati natjecati za ograničene količine goriva, upozorava stručnjakinja konzultantske kuće Energy Aspects Natalia Losada.
Moguća nestašica dizela dolazi u posebno osjetljivom razdoblju za poljoprivrednike na sjevernoj polutci, koji se pripremaju za jesensku žetvu i već se suočavaju s višim troškovima goriva.
Niske zalihe benzina
Rafinerijske marže za benzin također su znatno porasle zbog očekivanja slabije opskrbe na početku ljetne sezone putovanja. Prema podacima američkog Ministarstva energetike, zalihe benzina u SAD-u pale su u tjednu zaključno s 3. srpnja na najnižu razinu za to razdoblje godine od 2021. I u Aziji su niske zalihe održale cijene na visokim razinama unatoč očekivanjima većih isporuka iz Kine. Ukupne zalihe naftnih derivata u državama članicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) blago su se oporavile u odnosu na proljeće, ali su i dalje ispod prosjeka iz razdoblja od 2015. do 2019. godine. To pokazuje da svjetska ponuda tek neznatno premašuje potražnju te da je tržište i dalje vrlo osjetljivo na moguće nove poremećaje u opskrbi.
Otvori KEKS Pay
