Unatoč oštrim kritikama i kontroverzama koje je prate na njemačkoj političkoj sceni, desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) i dalje bilježi visoku razinu popularnosti među biračima. U odnosu na razdoblje prije četiri godine, trenutačna se potpora AfD-u više nego udvostručila. Od parlamentarnih izbora u veljači, na kojima je CDU/CSU ostvario pobjedu, politička slika Njemačke pokazuje gotovo stalni rast podrške AfD-u koji se pozicionirao kao druga snaga u zemlji, s izgledima za daljnji rast potraje li dosadašnji trend. Nakon što je u svibnju ove godine AfD zabilježio uzlet do rekordnih 25 posto podrške, u posljednjoj anketi njemačkog instituta INSA napravljenoj za novine Bild am Sonntag, AfD je ponovno dosegnuo najvišu razinu od 25 posto podrške, što je povećanje od jednog postotnog boda u odnosu na prethodnu anketu. Istodobno, vladajuća crno-crvena koalicija Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) bilježi blagi pad.
Koalicija CDU/CSU i dalje je najpopularnija sa 27,5 posto podrške, dok njihov koalicijski partner SPD trenutačno osvaja 15,5 posto podrške birača s pravom glasa. Ukupno je to 43 posto podrške, što trenutačno nije dovoljno za većinu u Bundestagu za koju je potrebno najmanje 44 posto. Prema istoj anketi, ostale stranke zadržale su rezultate iz prethodnog tjedna: Savez 90/Zeleni 10,5 posto, Ljevica 9,5 posto, ostale stranke 5,5 posto, Savez Sahra Wagenknecht 4,5 posto i FDP 3 posto.
Nova anketa pokazuje probleme za CDU/CSU. Sama stranka gubi podršku, a u padu je i zadovoljstvo radom kancelara Friedricha Merza. Tek 32 posto ispitanika bilo je zadovoljno Merzovim radom, dok je velika većina od njih 64 posto bila nezadovoljna. To je rekordno niska razina ocjene rada kancelara. Suprotno općem mišljenju, unutar demokršćanske koalicije 76 posto pristaša CDU i CSU zadovoljno je Merzovim radom, dok je kancelarovim radom zadovoljno tek 34 posto pristaša SPD-a. Na pitanje "Koga građani vide kao osobu koja drži zemlju u dobrim rukama?", anketa pokazuje kako se najviše vjeruje najpopularnijem njemačkom političaru i ministru obrane Borisu Pistoriusu. Pistorius i dalje predvodi ljestvicu povjerenja sa 61 bodom, ispred ministra predsjednika Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrika Wüsta s 53 posto. Slijede ga šef kabineta Thorsten Frei i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul s po 42 boda. Osim kancelara Merza, još nekoliko političara CDU/CSU zabilježilo je znatan pad rejtinga. Posebno su nepopularni ministrica gospodarstva Katherina Reiche (pad od deset bodova), koja je nedavno predložila podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 70 godina, i vođa parlamentarne skupine Jens Spahn (pad od sedam bodova).
Pitanje "mirovine sa 70 godina" koju je predložila ministrica Reiche bilo je i u središtu ankete instituta Forsa. Taj prijedlog podržala je manjina od 18 posto anketiranih, dok se 81 posto Nijemaca protivilo povećanju zakonske dobi za umirovljenje. I same pristaše CDU/CSU također su se sa 68 posto protivile povećanju dobi za umirovljenje. Pristaše AfD-a najviše su se protivile takvom prijedlogu umirovljenja sa čak 95 posto anketiranih. Svi rezultati anketa provedenih krajem srpnja i početkom kolovoza pokazuju kako njemačko biračko tijelo sve manje vjeruje tradicionalnim strankama, a sve više traži odlučnost i jasnoću u politici. Analitičari smatraju kako ankete također pokazuju kako "sve veći broj Nijemaca odbacuje staru političku paradigmu i okreće se stranci koja zagovara suverenitet, kontrolu granica i nacionalne interese".
Rastuće nezadovoljstvo Nijemaca njihovim tradicionalno vodećim strankama proizlazi iz "duboko ukorijenjenog nepovjerenja prema političkim elitama i percipirane podjele u društvu". Pritom se ističe kako "uzroci uključuju percipiranu nekompetentnost stranaka u ključnim područjima politike, rastuću društvenu nejednakost i percepciju da tradicionalne stranke gube kontakt sa stanovništvom".
Osim protivljenja prijedlogu odlaska u mirovinu sa 70 godina, AfD su u središte zanimanja javnosti dovele i mnoge, pa i žestoke kritike te ljutnja zbog ljetnog intervjua s čelnicom AfD-a Alice Weidel, koji se uživo, na otvorenom održao na ARD-u, a prekidali su ga silna buka ljevičarskih prosvjednika te zviždanje i puštanje glasne glazbe sa suprotne obale rijeke Spree u Berlinu. Iako se Weidel požalila voditelju intervjua kako zbog silne buke ne čuje njegova pitanja, nije htjela prekinuti intervju, kao što poslije nije prihvatila prijedloge o ponavljanju intervjua. Neki od 40-ak prosvjednika, koji su iz autobusa na razglas puštali glazbu i poruke, nosili su prsluke s natpisom "Bake protiv desnice". Međutim, iz udruga Bake protiv desnice Njemačka distancirali su se od prosvjednika navodeći kako to nije bila njihova akcija i tvrdeći da nemaju veze sa sudionicima. Zanimljivo je istaknuti kako je intervju, prema objavi Westdeutscher Rundfunku (WDR), gledalo 1,56 milijuna gledatelja, pola milijuna više nego što je bilo onih koji su pratili ljetni intervju s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom vođen tjedan dana prije. Tržišni udio gledanja dosegnuo je 12,1 posto gledanosti.
Glavni tajnik Kršćansko-demokratske stranke CDU Carsten Linnemann izjavio je kako takvi prosvjedi samo jačaju AfD. "Ako AfD želite učiniti jakim, onda se to radi tako da pokušavate prekidati takve intervjue", rekao je u Linnemann dodajući kako se ne može ignorirati birače i utišati ih bukom, već je potrebno boriti se protiv negativnosti AfD-a. Suprotno tom mišljenju, Njemačko udruženje novinara (DJV) smatra kako "dobitak naklonosti publike (za AfD) vjerojatno nije toliko velik zbog prekida intervjua". No komentari gledatelja ARD-a potpuno su drukčiji. "Pravi" demokrat također dopušta onima koji se s njim ne slažu da kažu svoje mišljenje – nažalost, mnogi lijevo-zeleni "navodni" demokrati to ne razumiju. Čini se da zaboravljaju da je AfD sada druga (u nekim anketama čak i najjača) stranka u Njemačkoj. Može se raspravljati o tome je li to dobro, ali ono što je sigurno jest da je to rezultat propalih lijevo-zelenih politika...
Jačanju AfD-a pomažu i sve češća neslaganja i krize unutar crno-crvene koalicije. Prvo veliko neslaganje prije ljetne stanke očitovalo se u vezi s kandidaturom Frauke Brosius-Gersdorf za njemački Savezni ustavni sud. Merzov konzervativni blok odbio je podržati Frauke Brosius-Gersdorf, sutkinju koju su nominirali iz SPD-a, navodeći uz ostalo i to da je plagirala svoju doktorsku disertaciju. Političari iz lijevog krila SPD-a odgovorili su kako su optužbe za plagijat lažne, a da je pravi razlog konzervativnog protivljenja sutkinji njezin relativno progresivan stav o pobačaju. Žustra debata o pobačaju i optužbi nominirane sutkinje za plagijat naglasili su relativnu krhkost Merzove centrističke koalicije samo nekoliko mjeseci nakon što je kancelar preuzeo dužnost. Sukob zbog imenovanja sutkinje nije naglasio samo nove podjele unutar koalicije, već i njezinu relativnu krhkost s obzirom na slabu parlamentarnu većinu u vladi i uspon AfD-a, ali i još nekih radikalnih stranaka. Rast popularnosti AfD-a, druge najveće stranke u njemačkom Bundestagu, znači da Merzova centristička koalicija kontrolira samo 52 posto parlamentarnih mjesta, što je čini posebno ranjivom čak i u slučaju malih sporova i pojave prebjega među članovima. Budući da imenovanje sudaca ustavnog suda zahtijeva dvotrećinsku parlamentarnu većinu u tajnom glasanju, to također znači kako se pri imenovanju sudaca u najviši njemački sud crno-crvena koalicija mora osloniti na glasove AfD-a ili Ljevice, stranaka koje su sve popularnije među mnogim mladim biračima.
– To nije dobar dan za demokraciju u našoj zemlji, rekao je Dirk Wiese, zamjenik vođe parlamentarne grupe Socijaldemokratske stranke lijevog centra u vezi sa sukobom iz kojeg je "konzervativno krilo CDU" izišlo kao pobjednik.
Napetosti u vladajućoj koaliciji nisu splasnule ni nakon što se "ljevičarska" sutkinja povukla izjavivši kako više neće biti kandidatkinja za najviši njemački sud. U prvi je plan tada izbio novi-stari problem, jer se crno-crvena vlada mora nositi s milijardama proračunskih manjkova. Dok koalicija CDU/CSU smatra kako smanjenje poreza na dobit mora biti "solidarno financirano", iz SPD-a predlažu nove porezne modele i odlučne mjere među kojima je i povećanje poreza za "superbogate" i povećanje poreza na nasljedstvo. Zastupnička skupina SPD-a, kako izvještava Tagesspiegel, o tome želi razgovarati s CDU i CSU. "Nejednakost u raspodjeli bogatstva u našoj zemlji raste. Pitanje kako posebno visoko bogatstvo i nasljedstva mogu više doprinijeti općem dobru više je nego logično i pošteno", rekla je zamjenica vođe parlamentarne grupe SPD-a Wiebke Esdar. Po njezinu mišljenju, "također je u interesu CDU/CSU da se vrlo visoka nejednakost u raspodjeli bogatstva u Njemačkoj ne povećava dodatno", rekla je Esdar.
Savezna ministrica rada iz redova SPD-a Bärbel Bas smatra kako su "povećanja poreza za financiranje mirovina, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za dugotrajnu njegu dugoročno zamisliva". Kako bi se spriječilo povećanje doprinosa za zaposlenike, ona smatra da su potrebne reforme i veće državne subvencije. "Koalicija je isključila povećanje poreza za ovo zakonodavno razdoblje. Upitno je hoće li to dugoročno funkcionirati", izjavila je ministrica Bas. Sličnog je mišljenja i ministar financija Lars Klingbeil (SPD), koji je izjavio kako povećanje poreza mora biti "svima zamislivo".
I drugi političari SPD-a, poput gradonačelnik Bremena Andreasa Bovenschulte, zalažu se za uvođenje poreza poput "uvođenja digitalnog poreza, kao što su to već učinile druge europske zemlje poput Francuske, Španjolske, Italije i Austrija" objasnio je Bovenschulte. Zastupnik SPD-a u Bundestagu Ralf Stegner mišljenja je da se, u uvjetima kada Njemačka troši više na obranu nego ikad prije, ne bi smjeli smanjivati porezi. Ako CDU/CSU sada želi socijalna smanjenja, a istodobno isključuje povećanje prihoda, tada će "stabilnost koalicije i zemlje biti poljuljana", kaže zastupnik Stegner koji je podsjetio da vlada kancelarke Angele Merkel od 2007. povećavala porez za najbogatije.
– Takav bi se model mogao primijeniti i sada. Svatko tko zarađuje 250.000 eura godišnje kao samac ili par koji zarađuje 500.000 eura godišnje, može platiti više od 45 posto poreza. Veći porezi za apsolutno najbogatije nemaju društveni utjecaj. Pod Helmutom Kohlom, najviša porezna stopa bila je do 56 posto", podsjetio je Stehner. No sindikalni političari strogo su odbacili ta razmatranja i pozvali se na koalicijski sporazum.
Nakon prvih pukotina i sve većih razilaženja, postavlja se pitanje može li crno-crvena koalicija preživjeti te hoće li kancelaru Merzu, zatreba li, u zagrljaj uletjeti AfD. Unatoč sve većim problemima, analitičari smatraju da neće biti nikakvih većih promjena u prve dvije godine Merzove vladavine, a vjerojatno ni poslije. Mogućnost da kancelar Merz u koaliciju primi AfD nisu realne, premda je suradnja tih stranaka zamisliva u nekim njemačkim saveznim zemljama na istoku Njemačke. Ali na saveznoj razini, suradnja je nezamisliva jer su i programske razlike kad je riječ o europskoj politici i društvenim vrijednostima prevelike. Također se razlikuju i što se tiče stavova o agresiji Rusije na Ukrajinu. Dok su demokršćani jasno stali na stranu napadnute Ukrajine, u AfD-u su ti stavovi nejasni, pa i različiti u gledištima unutar istočnog i zapadnog krila te stranke. Pogotovo jer su neki članovi AfD-a s istoka zemlje optuživani za to da su bili financirani iz Rusije.
Otvori KEKS Pay
