Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Preglasavanje Hrvata stvara nezadovoljstvo. To nije dobro

Nakon govora u UN-u i različitih komentara, visoki predstavnik dao je ekskluzivni intervju za Večernji list
29. svibnja 2010. u 12:26 0 komentara 5 prikaza
Inzko
Foto: Tomislav Miličević

Nakon govora u UN-u i različitih komentara, visoki predstavnik dao je ekskluzivni intervju za Večernji list.


Spomenuli ste svoje izvješće u UN-u od prije neki dan. Izvješće je podiglodosta političke prašine u RS-u gdje Vas optužuju za neobjektivnost i pristrasnost na štetu RS-a. Kako to komentirate?


Očito svatko prepoznaje sebe u pojedinim dijelovima izvješća, pa tako ivlasti RS-a. Narod bi rekao da se svatko češe tamo gdje ga svrbi. Uopće neću ulaziti u polemiku o sadržaju izvješća. Stojim iza svakog pažljivoproučenoga i izrečenog stava i nemam potrebu dalje objašnjavati. U osnovi, to je kronika s malim dijelovima procjene. Izvješće jednostavno odražava situaciju kakva jeste. Događaje nisam napravio ja niti sam ja dao negativne izjave. Ja ih samo citiram. Stoga ne shvaćam zašto je podignuto toliko mnogo političke prašine. Bilo bi bolje da o tome razgovarate s autorima upitnih izjava.

Suština mog izvješća je da je stvoren napredak koji se ogleda, primjerice, u činjenici da BiH ima mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, što je najveće ostvarenje u vanjskoj politici ove zemlje u posljednje vrijeme, kao i u činjenici da je BiH pozvana u NATO-ov Akcijski plan za članstvo i uspješnoj provedbi reformi koje se odnose na liberalizaciju viznog režima. Međutim, to se ne odnosi i na ekonomiju, gdje su očekivanja građana BiH velika, a rezultati mršavi. Također sam kao bitno istaknuo i to da tijela vlasti nisu načinila potrebne pomake u pogledu preostalih ciljeva i uvjeta za tranziciju OHR-a prema ojačanoj misiji EU-a.

Nedavno su nakon tumačenja OHR-a oko sudskog upisa državne imovine uslijedila vrlo nervozna reagiranja od pojedinih sarajevskih stranaka. Radi li OHR, kako tvrdi SBiH, na raspadu BiH?

Naravno da ne radi niti mislim ulaziti u tu vrstu predizbornih pretjerivanja. Vlasti u Bosni i Hercegovini do sada nisu uspjele riješiti pitanje državne i vojne imovine na održiv način, kako je tražio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira 27. veljače 2008. godine. Svaka aktivnost na upisu vlasništva u svjetlu nepostojanja prihvatljivih sporazuma i izvan okvira Zakona o obrani, predstavlja kršenje odluka visokog predstavnika o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom od 18. ožujka 2005. godine. Jednostrane aktivnosti samo podrivaju izglede za postizanje održivog rješenja za ova dva pitanja, što vodi k daljnjem odlaganju provedbe programa 5+2 i zatvaranja Ureda visokog predstavnika. Pozivam sve nadležne da žurno poduzmu potrebne korake u pravcu zaključenja međuvladinog ugovora o raspodjeli državne imovine te da paralelno tome zaključe i poseban ugovor o vojnoj imovini na način koji je sukladan Zakonu o obrani BiH, tako što će država biti vlasnik imovine koja će i dalje služiti u svrhu obrane.

Jednu stvar želim jasno ponoviti, a to je da međunarodna zajednica neće riješiti ovo pitanje, bez obzira na razne pokušaje da nas se uvuče u taj dio posla. Nas zanima zakonito i održivo domaće rješenje o raspodjeli imovine. S druge pak strane iz Banje Luke su česte izjave da država BiH ne predstavlja kontinuitet te da bi se Republika Srpska odcijepila u slučaju težeg zadiranja u prava entiteta. Ovakve i slične izjave čine to da BiH nije tamo gdje bi trebala biti. BiH je međunarodno priznata i suverena država čiji je teritorijalni integritet zajamčen međunarodnim pravom, uključujući i Daytonski mirovni sporazum, prema kojemu se BiH sastoji od dva entiteta. RS je dio unutarnje strukture BiH bez jednostranog prava na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine preko refereduma ili na drugi način. Izjave i aktivnosti koje podrivaju osnovne
postavke Daytonskog mirovnog sporazuma su neprihvatljive i Upravni odbor PIC-a bezbroj puta je pozivao političare BiH da okončaju praksu prijetnji jednostranim promjenama ustavne strukture ove države i da u potpunosti poštuju Daytonski mirovni sporazum.

S treće pak strane, Hrvati u BiH upozoravaju na stvarnu nejednakopravnost.Kako zadovoljiti ove poprilično udaljene želje i očekivanja?

Apsolutno uvažavam i razumijem poziciju Hrvata i naravno da sam svjestanprakse preglasavanja. To stvara nezadovoljstvo i nije dobro za BiH. Ipak mislim da je najveći interes svih u BiH, pa tako i Hrvata provesti ekonomske reforme, kreirati radna mjesta da se mladi mogu zaposliti inapredovati kroz život, a ne odlaziti u Hrvatsku ili drugdje u svijetTakođer visoko na listi onoga što građani vide kao problem su kriminal ikorupcija. To zahtijeva iznimnu pozornost.

Kako ipak gledate na praksu nadglasavanja Hrvata u BiH, može li to voditiradikalizaciji stanja?

Ne bih išao tako daleko i koristio riječradikalizacija, ali da takva praksamože proizvoditi, kao što to već i proizvodi, političku frustraciju, to svakako da. Ponavljam, nikakvo nadglasavanje bilo koga u BiH ne vodi dobrome niti za ovu zemlju niti za njene narode ili bilo kojeg građanina pojedinačno. BiH je kao i EU – jedinstvo različitosti i to funkcionira jedino kroz dijalog i kompromis.

Kako u tome kontekstu gledate na stalne zahtjeve za novim preustrojem države, novom federalizacijom koju zagovaraju stranke potpisnice Kreševske deklaracije?

Ne bih želio komentirati konkretne prijedloge kada su ustavne prekompozicije u pitanju ali ću ponoviti već rečeno da treba raditi na formiranju stava, jasnoj prezentaciji istoga i onda kroz dijalog sa drugim sranama uključenim u dijalog pronalaziti rješenja. Jednostavno, drukčije ne ide i tu nema neke velike filozofije: napredak će se postići dogovorom i samo dogovorom.

Hrvatske stranke zamjeraju da se samo izmjenama Ustava na temelju presude u slučaju “Sejdić - Finci” ne rješava puno veći problem, problem jednoga konstitutivnog naroda čiju malobrojnost zloporabe Bošnjaci, ali i Srbi. Mogu li se očekivati ozbiljniji zahvati u Ustavu?

Bojim se da će zbog sadašnjeg predizbornog perioda napredak biti otežan. Postojala je neka nada odmah nakon presude Europskoga suda za ljudska prava da će se iskoristiti postignuti zamah, ali to nažalost nije dovelo do rezultata u ovoj fazi. Prevladao je predizborni politički refleks. U svakom slučaju, kakva god budu ustavna rješenja, ona moraju osigurati provođenje obvezujuće odluke presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”, zaštitu pojedinačnih i kolektivnih prava te BiH učiniti sposobnom da odgovori izazovima euroatlantskih integracijskih procesa.

Hoće li i kakvu će ulogu zauzeti međunarodna zajednica u najavljenim razgovorima o ustavnim promjenama 2011.?

Međunarodna zajednica pruža čvrstu potporu iznalaženju sporazuma o ustavnim promjenama i spremna je pružiti pomoć naporima lokalnih tijela u tom pogledu. Ali, ta uloga će biti samo u svrhu pružanja pomoći i međunarodna zajednica neće raditi posao umjesto bh. aktera niti će nametati rješenja – to je sigurno. Svako rješenje može biti jedino plod domaćeg kompromisa kroz iskren i sveobuhvatan dijalog. Nas, kao međunarodnu zajednicu, jedino zanima legalnost procesa i da rješenje BiH čini kompatibilnijom u odnosu na EU nego što je to sada, kako u pogledu poštivanja ljudskih prava, tako i funkcionalnosti.

Očekujete li značajnije promjene od izbora 2010., a govori se i o tome da dio stranih administracija nastoji utemeljiti novu alijansu kao 2000. Ima li u tome istine i sudjelujete li Vi u takvom planovima?

Glasuju građani BiH, a vlast formiraju stranke na temelju svojih koalicijskih sporazuma. Sve ostalo su špekulacije. To očekujem li ja promjene je manje važno od toga što očekuju građani. Ono što je sigurno jeste da izbori predstavljaju priliku da birači procijene učinak sadašnjih vlasti, da ih drže odgovornim i da ih biraju na osnovu izbornih programa koje kandidati nude. Želio bih vidjeti kampanju temeljenu na konkretnim pitanjima. Tu prije svega mislim na ono što građane najviše interesira: prevladavanje ekonomske krize, investicije, otvaranje novih radnih mjesta, bolje obrazovanje, zdravstvena skrb. Sve ono što čini svakdonevni život građana ove zemlje

Kada se može očekivati zatvaranje OHR-a i ima li naznaka da bi OHR mogao preseliti u Bruxelles kako su pojedini mediji najavljivali?

Upravni odbor PIC-a je u veljači 2008. godine postavio pet ciljeva i dva uvjeta koje trebaju izvršiti vlasti BiH da bi se omogućilo donošenje odluke o zatvaranju OHR-a. Na svomu posljednjem sastanku u veljači ove godine Upravni odbor PIC-a, diskutirajući o izgledima za tranziciju OHR-a u ojačano prisustvo EU u BiH, je potvrdio da tranzicija ostaje cilj, na temelju pet ciljeva i dva uvjeta, koji još uvijek nisu ispunjeni. To je naš pristup. Jednom kada program 5+2 bude u cijelosti ispunjen bit će moguć
razgovor o zatvaranju OHR-a. U svakom slučaju o zatvaranju OHR-a odlučuje PIC, a ne ja, a ne ni politički čelnici BiH.

Koliko stoje ocjene zastupnika Hannesa Swobode i Bernda Posselta koji su u raspravi u Europskom parlamentu o donošenju rezolucije o BiH, istaknuli da Vi u radu imate vrlo malu potporu europskih institucija?

Imam dobru i adekvatnu potporu u svomu radu i to ne samo od EU nego i ostalih članova međunarodne zajednice. Sama činjenica da svi oni iskreno žele uspjeh Bosni i Hercegovini meni jako olakšava rad i samo po sebi je potpora. BiH zaista ima prijatelje i iskrenu potporu kako za članstvo u NATO-u tako i u EU. To zaista treba iskoristiti.

Iako će se održati početkom lipnja, hoće li skup koji organizira predsjedavajuća EU-a Španjolske polučiti uspjeh?

Sam po sebi ovaj sastanak ministara vanjskih poslova EU sa kolegama iz zemalja Zapadnoga Balkana, koji će se održati 2. lipnja u Sarajevu, je veliki događaj i velika mogućnost za BiH i region. Održava se deset godina nakon Zagrebačkog samita i potvrdit će ponovno opredijeljenje EU prema europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana unutar novoga okvira Lisabonskoga sporazuma. To će također biti i prigoda da se dalje razvije regionalna suradnja kroz izravan dijalog - a dijalog i suradnja su temeljne europske vrijednosti. Pored toga, potcrtat će da napori i reforme imaju izravan utjecaj na zemlje i njihove građane, kako je to ilustrirano napretkom BiH u smjeru liberalizacije viznog režima. Izuzetno mi je drago vidjeti da je, nakon napora koje je BiH učinila na ispunjenju uvjeta postavljenih za liberalizaciju viznog režima, Europska komisija 27. svibnja predložila da bezvizni režim putovanja bude odobren građanima BiH odmah nakon ispunjenja preostalih uvjeta. To je velika vijest za BiH i ja snažno apeliram na njene lidere da završe ispunjavanje preostalih uvjeta bez odlaganja.

Prema svemu sudeći, BiH će izgubiti još najmanje pola godine oko MAP-a, popisa pučanstva. Ima li zemlja vremena čekati i može li definitivno izgubiti posljednji vlak za EU?

Uspjeh u procesu euroatlantskih i europskih integracija već dugo vremena predstavlja težnju svih glavnih stranaka a ankete pokazuju da preko 80% građana BiH daje potporu toj perspektivi. Snažno pozdravljam prijem BiH u MAP (iako uvjetovan daljnjim reformama). Ukoliko BiH želi u rujnu biti na istoj poziciji kao Crna Gora onda bh. lideri moraju prije izbora postići dogovor i tako demonstrirati građanima da su sposobni učiniti nešto pozitivno za opće dobro. Stoga vlasti BiH trebaju iskoristiti odluku iz Tallina da stvore političku energiju i postignu sporazum o nepokretnoj vojnoj imovini, sukladno Zakonu o obrani BiH, kojim će država Bosna i Hercegovina imati u posjedu vojnu imovinu koja joj je potrebna u buduće vojne svrhe. Još je manje vremena što se tiče Zakona o popisu i ponovno: EU je bila potpuno jasna glede svojih zahtjeva s tim u svezi. Općenito, zašto odlagati reforme koje će imati izravan koristan utjecaj na zemlju i živote građana?!

Kako cijenite regionalnu ulogu Zagreba i Beograda, prije svega oko stabilizacije prilika u regiji, ali i u BiH?


Izuzetno pozitivno, a istakao sam i neki dan prilikom podnošenja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a da se atmosfera u regionu mnogo poboljšala. Nedavna zajednička posjeta Predsjednika Josipovića, sa vjerskim vođama, Križančevom Selu i Ahmićima, predstavljala je vrlo konkretan te izuzetno veliki doprinos pomirenju naroda i unapredjenju suživota. Sa druge strane, deklaracija srbijanskog Parlamenta o Srebrenici predstavlja vrlo pozitivan razvoj situacije. Sve, to kao i trilateralni sastanci inicirani angažmanom Turske, a posebno ministra Ahmeta Davutoglua, predstavljaju izuzetan doprinos odnosima u regionu. Umjesto isprazne i počesto huškačke predizborne retorike BiH lideri bi se mogli malo ugledati na novi razvoj politike u regionu te iskazati više napora u smislu suradnje i međusobnog uvažavanja. Dokazano je u praksi EU, koja je izgrađena na dijalogu, međusobnom poštovanju i regionalnoj suradnji u pitanjima od zajedničkog interesa, da konstruktivan dijalog donosi više prednosti, posebno po pitanju ekonomije, nego ekskluzivizam.


EU i SAD zajedno pružaju potporu da BiH

EU i SAD zajedno pružaju potporu da BiH krene naprijed Otežavaju li Vam rad i različita gledanja dijela europskih zemalja i SAD-a na reforme i unutarnje probleme?


- Dopustite mi da vas prvo podsjetim da su u svibnju prošle godine tadašnji
visoki predstavnik/generalni tajnik Solana i potpredsjednik Biden
zajednički posjetili BiH. Kasnije tijekom godine EU i SAD su vodile
zajedničku inicijativu da pokušaju pomoći BiH da ostvari napredak u
promjeni svojega Ustava; ta aktivnost je uključila brojne zajedničke posjete zamjenika državnog tajnika Steinberga, ministra vanjskih poslova Švedske kao predsjedatelja EU Bildta te komesara Rehna. Početkom ove godine zamjenik državnoga tajnika Steinberg i ministar vanjskih poslova Španjolske kao predsjedatelja EU Moratinos su zajednički posjetili BiH, malo poslije posjete visoke predstavnice Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Ashton. Sve to pokazuje: EU i SAD i dalje zajedno rade na pružanju potpore zajedničkomu cilju pomaganja BiH da krene naprijed u pravcu euroatlantskih integracija. Vrlo je jasno, kako je to pokazala nedavna posjeta visoke predstavnica Catherine Ashton, da postoji jak interes EU i potpora europskim aspiracijama BiH. Gđa Ashton je jasno kazala, čak i prije same posjete BiH, da EU ostaje posvećena europskoj perspektivi cijelog regiona, da su vrata Europe otvorena za cijeli region, ali sve to, naravno kada se ispune potrebni uvjeti za prijem u članstvo. Te stavove je reafirmirala i tijekom svoje posjete u veljači. To će biti i u središtu konferencije koja će se održati 2. lipnja u Sarajevu kojoj će SAD ( s drugima) prisustvovati zajedno sa EU.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.