Kako nastaje duga?
Duga nastaje kada sunčeva svjetlost prolazi kroz sitne kapljice kiše u zraku. Svjetlost se tada lomi, reflektira i ponovno lomi, pri čemu se razdvaja u spektar boja. Da biste vidjeli dugu, moraju biti ispunjeni posebni uvjeti: sunce mora svijetliti, mora padati kiša, i vi morate stajati leđima okrenuti suncu.
Zašto ponekad vidimo dvije duge?
Osim glavne, jasne duge, na nebu se može pojaviti i sekundarna duga, slabija i s obrnutim redoslijedom boja. Ona nastaje zbog dvostruke refleksije svjetlosti unutar kišne kapi. Ova druga duga je šira, tamnija i često teško uočljiva — ali kad se pojavi, prizor je nezaboravan.
Veličina kapi mijenja izgled duge
Zanimljivo je da veličina kapljica kiše utječe na izgled duge. Veće kapljice (1–2 mm) stvaraju jasnije i živopisnije boje, dok sitnije kapljice uzrokuju mutnije, „mliječne“ duge. U gustoj magli čak može nastati i gotovo bezbojna duga — poznata kao nebelbogen, ili maglena duga, piše wetterdienst.de, prenosi Fenix magazin.
Rijetki fenomeni: Mjesečeva duga i „duga blizanka“
Osim sunčevih, postoje i rijetke mjesečeve duge, koje nastaju refleksijom mjesečeve svjetlosti — no one su često blijede, jer je svjetlost Mjeseca preslaba za jasan spektar. Još rjeđi je fenomen duge blizanke, gdje se dvije glavne duge pojavljuju paralelno, ali s istim redoslijedom boja. To se događa kada regijom prolaze kišni oblaci s različitim veličinama kapi.
I za kraj — postoji li kraj duge?
Iako mitovi govore o blagu na kraju duge, znanstvenici nas podsjećaju: duga nema stvarni kraj. Budući da ovisi o kutu gledanja i položaju Sunca, duga se „miče“ s vama dok hodate. Ipak, gledati je s djetinjim oduševljenjem, kao što smo mi kad se pojavila iznad Mainza, možda je i najvrjednije blago samo po sebi.
Otvori KEKS Pay
