Mobiteli su postali prva stvar koju pogledamo ujutro i posljednja prije sna. Više nisu luksuz ni isključivo alat za komunikaciju, već produžetak naše pažnje, navike i ovisnosti. Koriste ih svi: najmlađi traže crtiće, tinejdžeri društvene mreže, odrasli e-mailove i vijesti, a stariji vremensku prognozu i poruke od djece i unuka. Svaka generacija ima svoju zanimaciju uz ekran.
Negativne posljedice
Pretjerano korištenje mobitela, osobito kod djece, sve se češće povezuje s negativnim posljedicama na mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja upozoravaju da dugotrajno izlaganje ekranu može prouzročiti poremećaje sna, smanjenu koncentraciju, povećanu anksioznost i depresivnost, ali i smanjenje socijalne interakcije. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani remeti proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za regulaciju sna, što otežava uspavljivanje i smanjuje kvalitetu odmora.
Djeca koja svakodnevno provode sate na društvenim mrežama češće razvijaju osjećaj nesigurnosti i nisko samopouzdanje. Uspoređivanje s drugima, internetsko nasilje (cyberbullying) i pritisak da se bude stalno online mogu ozbiljno narušiti emocionalnu stabilnost. Klinička psihologinja dr. sc. Gordana Buljan Flander godinama upozorava da roditelji, često nesvjesno, pretvaraju mobitel u “digitalnu dadilju”. Prema njezinim podacima, djeca u prosjeku tijekom tjedna provode 2,5 sati dnevno pred ekranom, dok vikendom taj broj prelazi 3 sata. - Kada pitam roditelje zašto djeci daju mobitel, odgovori su da žele da budu mirna ili zabavljena ili čak da im se ne isprazni baterija, pa koriste dva mobitela paralelno - navodi ona za Radio Nova Gradiška. Jedan od najopasnijih učinaka dugotrajnog korištenja mobitela kod djece je emocionalno distanciranje. Djeca koja su prekomjerno izložena ekranima sve se više povlače iz stvarnog svijeta, smanjuju kontakt i bliskost s roditeljima, braćom i sestrama te češće pokazuju razdražljivost, nestrpljivost i impulzivnost. Takvo povlačenje u digitalni svijet može ostaviti dugotrajan trag na emocionalnu i socijalnu zrelost, posebno u razdoblju kada su socijalne vještine u fazi razvoja. Opasnosti nisu samo psihološke. Studija objavljena u Journal of the American Heart Association, provedena na više od 1000 djece i adolescenata u Danskoj, otkrila je jasnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima i povišenog kardiovaskularnog i kardiometaboličkog rizika. Glavni autor istraživanja, dr. David Horner s Kopenhagenskog sveučilišta i COPSAC centra, istaknuo je kako ograničavanje slobodnog vremena provedenog pred ekranom može dugoročno zaštititi zdravlje srca i metabolizma. Analiza je pokazala da kraće trajanje sna i kasniji odlazak na spavanje dodatno pojačavaju negativan utjecaj vremena pred ekranom na zdravlje.
Ključni koraci
Stručnjaci roditeljima savjetuju nekoliko ključnih koraka: pratiti sadržaje koje djeca konzumiraju, postaviti jasna pravila korištenja mobitela (primjerice, bez mobitela za stolom i prije spavanja), poticati fizičku aktivnost, igru i druženje s vršnjacima te vlastitim primjerom pokazati kako odgovorno koristiti tehnologiju. Djeca koja osjećaju povezanost i sigurnost u obitelji imaju manju potrebu tražiti pažnju i potvrdu u virtualnom svijetu. Kako se digitalni svijet širi i postaje neizbježan dio života, najveći izazov ostaje pronaći ravnotežu – koristiti tehnologiju kao alat, a ne dopustiti da postane zamjena za stvarne odnose, iskustva i zdrav način života. •
Otvori KEKS Pay
