Kad govorimo o zdravlju srca, najčešće se fokusiramo na dobro poznate čimbenike rizika poput povišenog krvnog tlaka, visokog kolesterola, pušenja ili nedostatka tjelesne aktivnosti. No novo istraživanje upozorava da postoji još jedan važan čimbenik koji često prolazi ispod radara – financijski stres.
Prema studiji objavljenoj u stručnom časopisu Mayo Clinic Proceedings, dugotrajne financijske poteškoće, piše Verywell Health, mogu negativno utjecati na zdravlje srca jednako ozbiljno kao i neki od tradicionalnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Financijske brige ostavljaju trag na zdravlju srca
Istraživači su analizirali podatke više od 280.000 odraslih osoba te proučavali utjecaj takozvanih društvenih odrednica zdravlja – nemedicinskih čimbenika koji oblikuju svakodnevni život pojedinca. Među njima su se financijski stres i nesigurnost u pristupu hrani pokazali kao čimbenici najsnažnije povezani s ubrzanim starenjem srca, prenosi Ordinacija.hr.
U istraživanju je korišten pojam „srčana dob“, odnosno procjena koliko je srce biološki staro u odnosu na stvarnu, kronološku dob osobe. Kada je srčana dob viša od stvarne dobi, povećava se rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja poput srčanog ili moždanog udara.
– Liječnici se uglavnom usredotočuju na tradicionalne čimbenike rizika kao što su kolesterol, pušenje, krvni tlak i kvaliteta sna, dok se mnogo rjeđe razgovara o društvenim ili okolišnim čimbenicima koji također mogu značajno utjecati na opće i kardiovaskularno zdravlje – istaknuo je dr. Amir Lerman, glavni autor studije i direktor Centra za kardiovaskularna istraživanja Klinike Mayo.
Prema njegovim riječima, rezultati pokazuju da bi procjena financijskog stresa i drugih društvenih okolnosti trebala postati sastavni dio rutinskih procjena rizika za bolesti srca.
Zašto je financijski stres posebno štetan?
Iako studija nije istraživala točne mehanizme koji povezuju financijski stres i bolesti srca, znanstvenici već godinama znaju da kronični stres može imati ozbiljne posljedice za organizam.
Jedan od razloga je dugotrajno povišena razina kortizola, hormona stresa, koji može pridonijeti povećanju krvnog tlaka i razine kolesterola. Upravo su ti čimbenici među najvažnijim uzrocima razvoja kardiovaskularnih bolesti.
– Financijski stres posebno je snažan jer je kroničan, ponavlja se iz dana u dan i često ga je gotovo nemoguće izbjeći – objašnjava dr. John P. Higgins, profesor kardiovaskularne medicine na McGovern Medical School pri UTHealth Houston.
Dodaje kako rezultati pokazuju da financijske teškoće nisu samo emocionalno opterećenje, već mogu uzrokovati i konkretna fiziološka oštećenja kardiovaskularnog sustava.
Stres i kronična upala organizma
Jedno od mogućih objašnjenja za ovu povezanost krije se u upalnim procesima. Znanstvenici pretpostavljaju da financijski stres može potaknuti kroničnu sustavnu upalu, koja s vremenom pridonosi nakupljanju plaka u arterijama.
Ranija istraživanja već su povezala stres s razvojem ateroskleroze – procesa tijekom kojeg dolazi do taloženja masnih naslaga na stijenkama krvnih žila. Takve promjene povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Važno je naglasiti da upala sama po sebi nije uvijek štetna. Organizam koristi kratkotrajne upalne reakcije kako bi se borio protiv infekcija i zacjeljivao ozljede. Problem nastaje kada upala postane kronična i prisutna tijekom duljeg razdoblja.
Takva dugotrajna upala može povisiti krvni tlak, dodatno opteretiti krvne žile te otežati srcu učinkovito pumpanje krvi kroz organizam. Poznato je i da pušenje, visoki krvni tlak te povišene vrijednosti LDL („lošeg“) kolesterola dodatno potiču upalne procese.
Vrijeme je za širi pogled na prevenciju
Autori studije smatraju da bi njihovi rezultati mogli pomoći u oblikovanju novih preventivnih strategija te potaknuti zdravstvene djelatnike da veću pozornost posvete netradicionalnim čimbenicima rizika.
– Ovi rezultati dodatno potvrđuju važnost prevencije koja uključuje i medicinske i društvene čimbenike. Potrebno je kontrolirati krvni tlak, razine masnoća u krvi, dijabetes, kvalitetu sna i tjelesnu aktivnost, ali istovremeno prepoznati i rješavati društvene okolnosti koje mogu ugroziti zdravlje. Upravo kombinacija takvog pristupa može pridonijeti duljem i zdravijem životu – zaključuje Higgins.
Poruka istraživanja je jasna: briga o zdravlju srca ne podrazumijeva samo redovite liječničke kontrole i zdrave životne navike. Financijska sigurnost i društveni uvjeti u kojima živimo također mogu imati značajan utjecaj na zdravlje našeg kardiovaskularnog sustava.
Otvori KEKS Pay
