U Norveškoj zima zna spustiti temperaturu i ispod -30 stupnjeva, a kuće se ipak griju bez velikih računa. Tajna nije u jednom materijalu. Norveški građevinski propisi (TEK17) određuju koliko topline smije proći kroz zid, krov i prozor, koliko zraka kuća smije propuštati i koliko topline mora vratiti ventilacija.
Koliko dobro zid čuva toplinu mjeri se U-vrijednošću. To je broj vata koji prođe kroz četvorni metar zida pri razlici od jednoga stupnja između unutarnjeg i vanjskog prostora. Što je broj manji, kuća je toplija, piše Blic.
Norveški propis dopušta najviše 0,22 za vanjski zid, a za obiteljske kuće preporučuje 0,18.
U Norveškoj se zrakonepropusnost nove kuće u pravilu dokazuje mjerenjem, takozvanim blower door testom. U vrata se ugradi ventilator koji izvlači zrak, a uređaji mjere koliko brzo zrak ulazi kroz pukotine.
Propis dopušta da se pri tom tlaku zrak u kući zamijeni najviše 1,5 puta na sat, a za obiteljske kuće preporučuje 0,6. Kod starijih kuća taj broj je često višestruko veći.
Toplina tada ne odlazi samo kroz zid, nego kroz spojeve prozora, kutije za rolete, utičnice na vanjskim zidovima i otvore oko cijevi.
Zato i dobro izolirana kuća može biti hladna ako propušta zrak.
Troslojno staklo i manje prozora
Prozor je najslabija točka svake kuće. Norveški propis traži najviše 1,2, a za obiteljske kuće preporučuje 0,8. Do toga se dolazi troslojnim staklom i dobro izoliranim okvirom.
Norvežani ograničavaju i površinu stakla. Preporuka je da prozori i vrata zajedno ne prelaze 25 posto grijane površine kuće. Veliki stakleni zid lijepo izgleda, ali kroz njega zimi odlazi najviše topline.
Svjež zrak bez hladnoga zraka
Kuća koja ne propušta zrak mora se nekako provjetravati, inače se javljaju vlaga i plijesan. Norvežani to rješavaju ventilacijom s rekuperacijom. Sustav izvlači topli, zagušljivi zrak iz kupaonice i kuhinje, a ubacuje svjež zrak izvana. Na putu kroz izmjenjivač svjež zrak preuzima toplinu od zraka koji izlazi.
Preporuka norveškoga propisa je da rekuperator godišnje vrati najmanje 80 posto te topline. Takav sustav je najlakše ugraditi pri gradnji nove kuće. Za stanove postoje i manji, lokalni rekuperatori koji se ugrađuju izravno u vanjski zid jedne prostorije.
Grijanje: dizalica topline u više od 60 posto domova
Kada kuća dobro čuva toplinu, grijanje može biti manje i jeftinije. U Norveškoj radi više od 1,5 milijuna dizalica topline, a koristi ih više od 60 posto kućanstava. Od 1987. do 2024. prodano ih je više od 1,9 milijuna, a gotovo sve su klima-uređaji tipa zrak-zrak.
Dizalica topline iz jednoga kilovat-sata struje proizvede nekoliko kilovat-sati topline. Najbolje radi upravo u kući koja ne gubi toplinu, jer tada može raditi ravnomjerno i na nižoj snazi.
Što od toga možete učiniti ove zime
Nova fasada i troslojni prozori ne rade se preko vikenda. Ali dio norveške logike može se primijeniti odmah, i to od najjeftinijeg prema najskupljem.
Zatvorite propuh – Zamijenite istrošene brtve na prozorima i vratima, zatvorite kutije za rolete i otvore oko cijevi. Ovo je najjeftinija mjera, a osjeti se već prve večeri.
Izolirajte tavan prije zida – Topao zrak ide gore. Ako imate negrijani tavan, mineralna vuna položena po podu tavana jedan je od najisplativijih zahvata i može se napraviti bez skele.
Provjetravajte kratko i širom otvoreno – Pet do deset minuta širom otvoren prozor nekoliko puta dnevno izbaci vlagu bez hlađenja zidova. Prozor koji je cijeli dan otvoren na kip hladi zid oko sebe.
Koristite klimu kao dizalicu topline – Inverterska klima uz blage minuse grije jeftinije od grijalice na struju, jer iz jednoga kilovat-sata daje više topline.
Planirajte veliki zahvat za proljeće – Fasadu i prozore radite prema vrijednostima iz tablice, a pratite i javne pozive za sufinanciranje energetske obnove, jer u njima vrijede upravo ti uvjeti.
Otvori KEKS Pay
