Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kultura

Već 75 godina Pipi Duga Čarapa “kvari djecu” idejama slobode, hrabrosti i feminizma

Pipi Duga Čarapa objavljena je 1945. godine, a i dalje uživa nevjerojatnu popularnost među djecom i odraslima.
01. ožujka 2020. u 12:53 0 komentara 44 prikaza
Foto: IMDb

Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump ili kraće – Pipi Duga Čarapa ove godine slavi svoj 75. rođendan. Ona nosi rasparene prugaste čarape, ima lude crvene pletenice, pjegavo lice i najjača je djevojčica na svijetu. I svih ovih godina njen beskompromisni, šašavi i dobroćudni lik ne prestaje oduševljavati kako djecu tako i odrasle. Doživjela je desetke, ako ne i stotine televizijskih, filmskih i kazališnih adaptacija, a njene bezvremenske poruke i pouke o važnosti dobrote, smijeha, mašte i neustrašivosti učinile su da se i gotovo dva desetljeća nakon smrti njene stvoriteljice Astrid Lindgren godišnje proda više od tri milijuna knjiga tog kultnog serijala.

Prvi izdavač ju je odbio

Pipi Duga Čarapa rodila se jedne tmurne zime 1940. godine u Stockholmu u Švedskoj, kada je sedmogodišnja kći Astrid Lindgren, Karin, oboljela od upale pluća. Tražila je od mame da joj ispriča priču o djevojčici koja se zove Pipi Duga Čarapa i priče jednostavno nikada nisu prestale. Lindgren ih je svojoj djeci, njihovim rođacima i prijateljima pričala kako bi im misli skrenula s tragedija Drugog svjetskog rata, a kada je 1944. uganula gležanj, napokon je shvatila da ih ima vremena i zapisati. Zanimljivo, prvi izdavač ju je odbio, citirajući razloge zbog kojih neki i danas ispod oka gledaju na Pipi – preslobodna je, previše kontroverzna, neposlušna i sve čega se dotakne okreće naglavačke. U prijevodu – imala bi loš utjecaj na djecu. Međutim, drugi pokušaj bio je sretniji, izdavač otvorenijeg uma pristao je objaviti knjigu, a poslijeratnom Švedskom u hipu je zavladala prava Pipimanija. Karin, sada 85-godišnjakinja, kaže da ju uspjeh majčinih knjiga nimalo nije iznenadio – Pipi je bila dašak svježine, superjunakinja kakvih do tada u književnosti nije bilo. Ona živi sama u Vili Villekuli, jer majka joj je anđeo, a otac urođenički kralj na otoku u Južnom moru, ide spavati kad god poželi, a spava naopačke jer se to tako radi u Gvatemali, kućni ljubimci su joj majmun Nilsson i pjegavi konj, proputovala je cijeli svijet, ima kovčeg krcat zlatnicima i nikada ne želi odrasti. U Europi poharanoj ratom, među djecom koja su ostala bez djetinjstva, postojala je očajnička potreba za nečim što bi navijestilo svjetliju budućnost, a djevojčica koja je utjelovljenje slobode, snage i hrabrosti bila je upravo to.

Pipi je od tada inspirirala i nastavlja inspirirati generacije djece i odraslih, postala je feministički uzor djevojčicama diljem svijeta, voli je i rado spominje i Michelle Obama, a i naša bivša predsjednica čitala je upravo Pipi Dugu Čarapu u sklopu projekta popularizacije čitanja među djecom. Manje je možda poznato i da je njen lik nagnao Stiega Larssona da napiše slavnu Millenium trilogiju, genijalnu ali neprilagođenu glavnu junakinju Lisbeth Salander utemeljivši ni više ni manje nego na Pipi. U jednom jedinom intervjuu koji je taj prerano preminuli pisac dao o svojim knjigama rekao je: “Kada sam pisao Lisbeth, razmišljao sam kakva bi Pipi bila kao odrasla osoba. Kako bi ljudi na nju gledali? Bi li je možda zvali sociopatom?”.

Greta kao moderna Pipi

A baš kao i Pipi, sama Astrid Lindgren vodila je nekonvencionalan i beskompromisan život. Nosila je kratku kosu i mušku odjeću u doba kada su se zbog toga u malom mjestu u kojem je živjela okretale glave, sa 16 godina postala je novinarka i nedugo potom zaljubila se u svog urednika, oženjenog muškarca. Kada je zatrudnjela, bio je to skandal o kojem su brujali svi. No ona je odbila ponudu za brak da si spasi čast, preselila se u Stockholm i odlučila sama krojiti svoj život. Njen sin Lars tri godine bio je smješten u udomiteljskoj obitelji, a te godine razdvojenosti snažno su utjecale na nju i njen kasniji aktivizam na području dječjih prava. Kasnije se udala za Sturea Lindgrena i s njim dobila kćer koja je i započela priču o Pipi, ali nije na tome stala. Bila je nevjerojatno popularna kulturna ikona u čitavoj Europi, borila se za prava životinja, bila je čvrsta feministica i aktivistica protiv zlostavljanja djece – i upravo zbog nje je Švedska postala prva zemlja koja je uvela zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Iako je preminula 2002., njen duh i nasljeđe itekako su živi – Astrid bi obožavala Gretu Thunberg, kažu oni koji su je poznavali.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.