U povodu promocije dviju novih knjiga autora doc. dr. sc. Krešimira Šaravanje, dipl. ing. građ., i Frane Oreča, dipl. ing. rudarstva, razgovaramo s autorima o knjigama, kao i dosadašnjim i planiranim aktivnostima Udruge za rudarstvo i geologiju “Zvuk kamena” iz Posušja.
Vecernji.ba: Gospodine Oreč, kao predsjednika Udruge, molim vas da kratko kažete kako je sve počelo prije 15 godina.
Frano Oreč: - Poslije završetka Domovinskog rata pokrenuta je ideja o ponovnom oživljavanju istraživanja i prerade kamena na prostoru općine Posušje. U tom smislu u prostorijama Općine Posušje, uz podršku tadašnjeg načelnika Petra Polića, 11. veljače 2011. godine organiziran je okrugli stol o temi “Mineralne sirovine općine Posušje”, na kojem su sudjelovali dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Mladen Glibić, direktor Instituta IGH-Mostar mr. sc. Krešimir Šaravanja, načelnik općine Posušje Petar Polić, predstavnici Zapadnohercegovačke županije, kao i brojni stručnjaci iz ove oblasti, među kojima posebno želim istaknuti pok. prof. dr. sc. Ferdinanda Pudelka. Nakon višesatne stručne rasprave dogovoreno je osnivanje Udruge, što je realizirano 4 mjeseca poslije, s konkretnim programom rada u kojemu je posebna pozornost usmjerena na istraživanje i razvoj autohtonog kamena (i drugih mineralnih sirovina) u Hercegovini, ali i šire (Bosna i Hercegovina), kao i graditeljske kamene baštine vjerskih, javnih, stambenih i gospodarskih objekata.
Vecernji.ba: Gospodine Oreč, kako je tekao razvojni put Udruge proteklih 15 godina?
Frano Oreč: - U proteklih 15 godina Udruga je izdala 4 zbornika radova (2011., 2012., 2016. i 2017. godine), a s Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru organizirala je 4 međunarodna simpozija o kamenu pod znakovitim nazivom “Hercegovina - zemlja kamena” (2013., 2015., 2018. i 2023. godine), kao i nekoliko okruglih stolova, izložbi fotografija te izložbi uzoraka kamena iz cijele Bosne i Hercegovine. Na simpozijima je objavljeno više od 100 znanstvenih, stručnih i preglednih radova brojnih autora iz šest zemalja.
Vecernji.ba: Doktore Šaravanja, kako ste napravili poveznicu Udruge s Fakultetom, odnosno njegovim studentima?
Krešimir Šaravanja: - Organizirana su brojna predavanja o potencijalima domaćeg, autohtonog kamena, što je jako značajno jer su naši studenti preddiplomskog i diplomskog studija građevinarstva nositelji njegova budućeg razvoja, ali i razvoja društva u cjelini. Uz uobičajeno izučavanje tzv. tvrde gradnje, koja je koristila vezivno gradivo, a koju su u naše krajeve donijeli Rimljani, posebnu sam pozornost posljednjih 6-7 godina posvetio drugom obliku gradnje, tzv. suhozidnoj gradnji, tj. gradnji bez veziva, koja je, nažalost, slabije znanstveno i stručno vrjednovana. Hercegovačke suhozide prezentirali smo na XVII. Svjetskom kongresu o suhozidima održanom u Cavtatu u Republici Hrvatskoj. Kao rezultat višegodišnjih istraživanja, objavljenih knjiga i radova, uz kolegije iz graditeljske kamene baštine, na diplomskom i doktorskom studiju građevinarstva uvedeni su i izborni kolegiji vezani uz tradicijsko suhozidno graditeljstvo ruralnih područja. O temama kamena i kamene baštine proteklih godina ukupno je urađeno 20 diplomskih/magistarskih radova.
Vecernji.ba: U subotu, 21. veljače, održat će se promocija vaših najnovijih knjiga o kamenu i kamenoj baštini.
Krešimir Šaravanja: - Ukupno smo objavili više od 50 znanstvenih i stručnih radova o temi kamena i kamene baštine. Uz dva zbornika objavljenih radova u razdoblju od 2011. do 2018. godine, objavili smo i 4 knjige: “Priručnik za nastavu - zanimanje: kamenoklesar i klesarski tehničar” (2018.), “Hercegovački suhozidi 1 - zamrznuta priča u kamenu o nekadašnjem življenju i odnosu prema okolišu” (2022.), “Slatkovodni vapnenci tenelija, miljevina i muljika - arhitektonsko-konstruktivne vrijednosti i trajnost” (2024.) i “Kamen i kamena baština Posušja 1” (2025.).
Posebno treba naglasiti da su knjige o suhozidima i slatkovodnim vapnencima izdane u sunakladništvu sa Sveučilištem u Mostaru kao sveučilišni udžbenici za studente građevinarstva, arhitekture i arheologije, kao i za stručnu praksu arheologa, arhitekata, konzervatora i inženjera građevinarstva te za sve druge zainteresirane za stjecanje saznanja o istraživanju kamene baštine, kao i istraživanje raznih korištenih vrsta kamena kao gradiva. Polovinom prošle godine, kao rezultat suradnje Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH) i Udruge, izdana je monografija, odnosno zbornik radova “Kamen - prirodno bogatstvo i kulturna baština” (2025.), u kojoj smo objavili dva značajna rada o arhitektonskom kamenu u Bosni i Hercegovini (46 stranica knjige).
Vecernji.ba: Što nam možete reći o knjigama koje će biti promovirane?
Frano Oreč: - Knjiga “Kamen i kamena baština Posušja 1” izašla je iz tiska prije dva mjeseca. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Ivo Čolak, rektor Sveučilišta u Mostaru, i prof. dr. sc. Mladen Glibić. Knjiga sadrži 216 stranica teksta i 450 fotografija, a sadržaj je podijeljen u 11 poglavlja, uz literaturu i priloge. U prva dva poglavlja dan je kratak osvrt na kamenu baštinu Posušja te predstavljene vrste korištenog kamena. U sljedećim poglavljima predstavljene su brojne vrijedne kamene građevine u općini Posušje (vjerske, javne, stambene i gospodarske, vodne građevine te nadgrobni i spomenici Domovinskog, I. i II. svjetskog rata). Ove građevine trebaju biti zaštićene i adekvatno zbrinute od Županije i Općine. U posljednjem poglavlju prikazane su neke suvremene primjene kamena u eksterijerima i interijerima te kao kamena galanterija. Riječ je o prvoj knjizi o ovoj temi, a planirana je i druga knjiga vezana uz dijelove Općine koji do sada nisu terenski obrađeni.
Krešimir Šaravanja: - Knjiga o slatkovodnim vapnencima predstavljena je prije nešto više od godinu dana u Mostaru, a ovo je njezino predstavljanje u Posušju. Riječ je o sveučilišnom udžbeniku u sunakladništvu Sveučilišta u Mostaru, a recenzenti su prof. Čolak, prof. Glibić te profesori s Građevinskog fakulteta u Sarajevu - prof. dr. sc. Azra Kurtović i prof. dr. sc. Đenari Čerimagić. Knjiga je zanimljiva ne samo dobrim poznavateljima kamena već i brojnim čitateljima, posebno iz Mostara i Posušja, koji dobro poznaju opisane građevine i spomenike, a tome će doprinijeti čak 827 fotografija i karata te 20 tablica, ali i jezik kojim je knjiga napisana. Sadržaj knjiga od 286 stranica teksta podijeljen je u 7 poglavlja, uz literaturu i priloge. Knjiga je rezultat opsežnih istraživanja još od 2011. godine, istraživanja u okviru mog doktorskog rada te objavljenih 30-ak radova o toj temi. U knjizi su prikazani slatkovodni vapnenci, od “tenèlije” i “(mostarske) miljevine”, svojevrsnih “kamenih blizanaca” sa šireg područja Mostara, međusobno različitih po krupnoći zrna, preko “(posuške) miljevine” (Posuško i Roško polje, Vir, Rakitno te južni dio Duvanjskog polja) i “muljike” (jugozapadna i središnja Bosna) do njihovih “kamenih rođaka” - “bosanske mošćanice” (kod Zenice) “plivita” (kod Jajca) i “bihacita” (kod Bihaća), svih međusobno sličnih, ali ipak različitih, što se vidi iz rezultata ispitivanja. U početnom poglavlju dan je povijesni osvrt na primjenu kamena u Bosni i Hercegovini, a u ostalim poglavljima detaljno su opisani slatkovodni (jezerski, sedrasti ili lakustrijski) vapnenci, njihovi geološki uvjeti, svojstva, raspoloživi rezultati ranijih ispitivanja s rezultatima ispitivanja u okviru doktorskog rada te njihove arhitektonsko-konstruktivne vrijednost i trajnost. Ova knjiga svojevrsni je “spomenik” slatkovodnim vapnencima i graditeljima, a s druge strane, nažalost, njihov svojevrstan “in memoriam”.
Vecernji.ba: Kakvi su planovi vezani uz rad Udruge i vas dvojice autora?
Frano Oreč: - U završnoj je fazi dorada mrežne stranice Udruge na kojoj će biti predstavljene knjige, članci i fotografije o kamenu i kamenoj baštini Bosne i Hercegovine, značajan dio koje je graditeljska kulturna baština hrvatskoga naroda u BiH, u područjima gdje je živio i gdje danas živi hrvatski narod u BiH. Nakon izdavanja prve knjige o kamenu i kamenoj baštini Posušja, nastavljamo terenska istraživanja i pisanje druge knjige o istoj temi, čiji je završetak planiran do kraja godine. U srpnju će Udruga preuzeti značajnu ulogu u okviru Posuških kamendana s brojnim događanjima...
Krešimir Šaravanja: - Nakon izdavanja sveučilišnog udžbenika “Hercegovački suhozidi 1” (2022.), koji je tiskan u 800 primjeraka, nastavljamo istraživati suhozidnu graditeljsku baštinu, što će rezultirati drugom knjigom iz planirane trilogije pod nazivom “Hercegovački suhozidi 2 - pogled iz visine i iz blizine”, u okviru koje će biti prikazano i analizirano 30-ak najznačajnijih suhozidnih lokaliteta Hercegovine i jugozapadne Bosne snimanjem iz drona (“pogled iz visine”) te snimkama detalja suhozidnih konstrukcija radi prikaza umijeća (vještine) suhozidne gradnje (“pogled iz blizine”). Treća knjiga trilogije bit će “Hercegovački suhozidi 3 - priručnik za obnovu i izgradnju suhozidnih građevina”, koji će, kao i prethodne dvije knjige, imati zadaću promovirati suhozidnu gradnju kroz umijeće (vještinu) suhozidne gradnje, kao nematerijalno kulturno dobro, te suhozidne građevine, kao materijalnu graditeljsku kulturnu baštinu, koju treba inventarizirati (popisati), zaštititi i obnavljati. Udruga je zakupila mrežnu stranicu www.suhozid.ba, na koju će se, nakon izdavanja knjige “Hercegovački suhozidi 2 - pogled iz visine i iz blizine”, unijeti 30-ak lokaliteta kao početak buduće javne baze podataka o suhozidnim građevinama u BiH u koju će svatko moći unijeti odgovarajuće slike i podatke o suhozidnim građevinama (slično kao javna baza www.suhozid.hr). Sljedeće godine planiramo organiziranje 1. međunarodnog simpozija o temi “Hercegovački suhozidi”, a 2028. godine 5. međunarodni simpozij o kamenu “Hercegovina - zemlja kamena”, oba simpozija uz planirane terenske obilaske te izdavanje zbornika radova.
Vecernji.ba: Za kraj, tko će sve sudjelovati na predstavljanju knjige i što mogu očekivati oni koji dođu na promociju?
Krešimir Šaravanja: - Očekujemo punu kinodvoranu u Posušju s gostima, sponzorima, kolegicama i kolegama građevinskim inženjerima i arhitektima, ali i drugim poznavateljima i ljubiteljima prirodnog kamena. Tu su i naši studenti kao potencijalni nositelji buduće primjene kamena. Promotori (recenzenti) knjige su redoviti prof. dr. sc. Mladen Glibić i prof. dr. sc. Đenari Čerimagić, a skupu će se obratiti premijer ZHŽ-a Predrag Čović, načelnik općine Posušje Ante Begić i predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda. Promocija će biti medijski popraćena. Veselimo se promociji i nastavku druženja i razmjene iskustava po njezinu završetku.
Vecernji.ba: Zahvaljujemo vam na razgovoru i želimo vam uspjeh u budućem radu.
Frano Oreč: - Zahvaljujemo Večernjem listu BiH na praćenju navedenih aktivnosti Udruge i mogućnosti da ih kratko prezentiramo vašem cijenjenom čitateljstvu.
Otvori KEKS Pay
