U BiH je previše onih koji se drže dobro znane: “Tko ne riskira, ne profitira!”

trgovina, kupovina
Goran Kovacic/PIXSELL
21.02.2025. u 14:46

Cijene na tržištu najviše ovise o ponudi i potražnji. Pa su i brojni građani i u Bosni i Hercegovini bojkotiranjem trgovina pokušali natjerati trgovce na sniženje cijena, zapravo marži.

Umiješala se i vlast pa je prije tjedan dana donesena odluka o zaključavanju cijena u trgovačkim lancima u prodavaonicama u Federaciji BiH. Ova odluka obuhvaća 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda, a procjenjuje se da će kupci moći uštedjeti 65 konvertibilnih maraka po potrošačkoj košarici. Odluka je rezultat dogovora federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića s trgovcima, proizvođačima, udrugama potrošača i predstavnika trgovačkih sindikata. Federalno ministarstvo trgovine objavilo je popis sniženih i zaključanih cijena po kojem je vidljivo da sniženje seže od 17 do čak 23 posto. Cijena kruha nasušnog od 400 grama trebala bi biti 1,70 KM, a polubijelog od pola kilograma 1,75 KM. Mnogo će jeftinije dobiti kruh oni koji ga sami doma pripremaju. Naime, cijena vreće bijelog brašna tipa 400 i 500 od pet kilograma zaključana je na kupcima prihvatljivih pet i pol konvertibilnih maraka. Trgovci sami biraju brendove određenog proizvoda, tako da će imati vidno istaknute popise u svojim prodajnim objektima koji artikli kojih brendova su sniženi i zaključani. Valja vjerovati da će se odluka o zamrzavanju cijena 65 proizvoda doista poštivati.

Mnogima u BiH nije jasno po kojoj je logici u samo četiri godine kruh poskupio 117 posto, a neki prehrambeni proizvodi i do 400 posto! Iako su u isto vrijeme cijene tih proizvoda u zemljama EU-a rasle samo 20-ak posto! Trgovci se često pravdaju time da na cijene utječu vanjski čimbenici, a po mnogima više utječu unutarnji faktori. Renomirani ekonomisti čude se da konkurencija u trgovini nije učinila svoje. Nije vrag da postoji njihov pravi ili prešutni dogovor! Cijene kruha rasle su najviše zbog činjenice što je cijena brašna u vrijeme pandemije koronavirusa znatno porasla. No, cijena kruha nije padala s padom cijena brašna. Proizvođači i trgovci pravdaju to rastom drugih ulaznih cijena. Znakovito je to da se za prosječnu plaću ne tako davno moglo kupiti više od tisuću štruca kruha, a donedavno samo 700. Utjeha je u tome da se kruh u kućanstvu može ispeći za samo pola do jedne konvertibilne marke, ovisno o kvaliteti brašna. Značajno su snižene cijene mlijeka, ulja, maslaca, sira, jaja, riže, tjestenine, ćevapčića… Učinak bojkotiranja i zaključavanja cijena znat će se tek za nekoliko mjeseci, a možda i dulje.

Zaključane cijene 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda možda dobro dođu stanovnicima Hrvatske u relativnoj blizini granice s BiH. Posebno i zbog toga što imaju pravo na povrat PDV-a. Isto tako, možda dobro prođu trgovine s bosanskohercegovačke strane granice. Izgubit će na mostu, a dobiti na ćupriji - izgubit će na marži, a dobiti na prometu.

Valja imati na umu to da je trgovina jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti, ujedno i najosjetljivijih. Trgovina je gospodarska djelatnost u kojoj pojedinci i tvrtke posreduju između proizvodnje i potrošnje. Trgovina na malo ima posebno veliku važnost jer je najbliža potrošačima, a bez njih proizvodnja nema smisla. Trgovinska politika jedne države također je od velike važnosti. U Hrvatskoj enciklopediji stoji da je trgovinska politika ukupnost mjera, propisa, sredstava i postupaka kojima država utječe na unutarnju i vanjsku trgovinu radi usmjeravanja i ostvarivanja određenih državnih interesa i ciljeva gospodarske politike u cjelini, a posebice zbog doprinosa općem napretku.

I trgovačka medalja ima drugu stranu. Luc de Clapiers de Vauvenargues, francuski književnik i moralist, kazao je: “Trgovina je škola varanja!” Tko koga i kako, određuje tržište, a nešto se pita i državu. Stalno se potvrđuje to kako mnogi znaju cijenu svemu, a vrijednost ničemu. Građani se žale na to da zaokruživanje cijena uglavnom bude u korist trgovaca. Ako je cijena već zaokružena i stabilna, zna doći do smanjenja gramature. Nekad zakonito, a nekad nezakonito. Pa netko zajedljivo reče:

- Naše brojne kršitelje propisa može uhvatiti samo išijas!

Vlasti su odredile visoke novčane kazne za trgovce koji drastično krše propise. Mnogi u BiH vjeruju da su zarade na nezakonit način veće od zakonskih novčanih kazni. Inače, u BiH je previše onih koji se drže dobro znane: “Tko ne riskira, ne profitira!” No, nije svako zlo za zlo. Tako jedan građanin reče da supruzi za Valentinovo nije kupio ništa jer je 14. veljače padao u petak kad on bojkotira trgovine. Muju, koji je na minimalcu, pitali su:

- Što si Fati uzeo za Valentinovo?

- Uzeo joj 50 maraka, nije više imala - odgovorio je.

Poslije su ga pitali:

- Je li ti gazda podigao satnicu?

- Jest, s osam na 12 sati - odgovorio je.

Postavlja se pitanje hoće li se više građana BiH odlučivati na proizvodnju hrane na vlastitim zemljištima i okućnicama. Jedna Hercegovka reče:

- Smršavila sam zahvaljujući krumpiru.

- Jesi li pekla ili kuhala? - upitaše je.

- Okopavala - objasnila je.

No, postavlja se i pitanje hoće li se nastaviti s bojkotom. U BiH mnogo toga ne funkcionira pa je teško predvidjeti. Neki će se vjerojatno ponašati kao Mujo sa skokom u dalj. Kazao je Hasi:

- Postao sam prvak svijeta u skoku u dalj. Fata mi je rekla da skočim po kruh u prodavaonicu preko puta, a našla me u jednoj kavani tri kilometra dalje!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije