Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Trump je državnik koliko je i američko hrvanje ozbiljan sport

28. listopada 2020. u 07:35 0 komentara 131 prikaza
Foto: Ken Cedeno/DPA/PIXSELL

Ovo su najneobičniji i najvažniji američki predsjednički izbori u povijesti. Najneobičniji iz dva razloga. Prvo, jer je Donald Trump najneobičniji američki predsjednik u povijesti, koji nikad nije ozbiljno shvatio taj posao, nego ga od prvog dana doživljava kao reality show. To što Trump radi može se nazvati ozbiljnim državništvom isto onoliko koliko se američko hrvanje, wrestling, može nazvati plemenitim sportom. Drugo po čemu su ovi izbori najneobičniji je, naravno, to što se održavaju u doba globalne pandemije: preko 200 tisuća Amerikanaca umrlih s Covidom-19, preko 22 milijuna radnih mjesta izgubljeno od veljače (ipak, 11,5 milijuna radnih mjesta je obnovljeno), i sada novi val epidemije… Istovremeno, ovo su najvažniji izbori ne samo za Sjedinjene Američke Države, nego i za svijet.

Svaki američki izbori važni su za svijet već zbog same činjenice da u svijetu postoji ono što se zove Pax Americana, splet vojnih i ekonomskih saveza, prožet i promicanjem demokratskih vrijednosti i slobodnog tržišta, praćen stvaranjem međunarodnih institucija koje promiču i nadziru dogovorena pravila. Ali ovi su izbori posebno važni jer je Amerika po prvi put imala predsjednika koji je razbijao i povlačio se iz saveza i sporazuma koje je ta zemlja izgradila: od Pariškog sporazuma o klimi do iranskog nuklearnog sporazuma, od Unesca do Svjetske zdravstvene organizacije. Prijetio je i da će povući Ameriku iz NATO-a, što je nevjerojatna ideja, a lakoća i ispraznost argumenata kojom je Trump išao u tom smjeru još je nevjerojatnija. Srećom, zaustavljen je, tu prijetnju ipak nije ostvario. NATO je nekako preživio prvi Trumpov mandat, no pitanje je bi li mogao preživjeti i drugi, u kojem bi Trumpovi razarajući instinkti mogli biti nesputaniji. U tom smislu ovo su važniji američki izbori nego ijedni ranije jer raspad NATO-a bio bi opasna točka globalnog preokreta. Hrvatska nikako ne može priželjkivati takav scenarij jer dovoljno je već to što takva vrsta sanjarenja o globalnom poretku bez NATO-a stanuje (jugo)istočnije od Iloka.

Trumpov izazivač Joe Biden, potpredsjednik iz predsjedničkog mandata Baracka Obame i dugogodišnji senator s golemim iskustvom u međunarodnoj politici, sigurno bi se trudio sanirati štetu koju su Trumpove četiri godine ostavile u međunarodnim odnosima. Umirio bi saveznike, jačao političku koheziju NATO-a, a kad bi želio nešto mijenjati imao bi poriv da mijenja nadogradnjom na bolje, a ne razaranjem postojećih stvari bez ikakvog idejnog projekta o tome što i kako želi izgraditi na mjestu razrušenog.

Posljedice su globalne, no izbor je isključivo američki: samo američki građani mogu odabrati između ta dva oprečna svijeta, ne samo oprečna kandidata. Međunarodna politika nije najvažnija stvar za većinu američkih birača. Najvažnija je, tradicionalno, ekonomija, premda ozbiljna istraživanja javnog mnijenja u ovoj neobičnoj godini pokazuju da je koronavirus, odnosno izlazak iz globalne pandemije, najvažnija stvar u očima birača. Ali i to je zapravo povezano s ekonomijom. Puno je ozbiljnih analitičara odmah nakon 2016. govorilo da demokratski protukandidat neće pobijediti Trumpa na ovim izborima za njegov drugi mandat ako ne vrate podršku bjelačke radničke klase koja je godinama postajala sve nezadovoljnija, u kojoj se ljudi osjećaju kao gubitnici globalizacije (“Kina je pojela naš ručak”) i koju je Trump uspio osvojiti. Ne vrati li Biden te birače, pitanje je može li pobijediti. Nakon posljednjeg TV sučeljavanja Biden je u problemu jer ga je Trump navukao da kaže nešto može ostaviti dojam želi gasiti radna mjesta u energetskoj industriji (nafta, plin i čuveni “fracking”), u kojoj radi velik broj Amerikanaca. Ništa još nije gotovo, jer kampanja još nije gotova, premda je 60 milijuna birača već obavilo glasanje. To je već sada veća brojka od onih koji su 2016. glasali poštom ili iskoristili mogućnost izlaska na birališta prije samog dana izbora.

Teoretski, moguće je da ništa još ne bude gotovo ni jutro nakon izbora jer predsjednik Trump ne ostavlja dojam da je spreman na mirnu tranziciju vlasti u slučaju gubitka izbora. Na nekoliko izravnih pitanja o tome je li načelno spreman poštovati taj dosad neupitni demokratski princip, Trump je izbjegavao dati jasan odgovor. Još jedan razlog zbog kojeg su ovi izbori i najneobičniji i najvažniji u američkoj povijesti. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.