Informacije koje su se mogle čuti ovih dana kroz medijske istupe nadležnih u Republici Hrvatskoj upućuju na zaključak kako se uskoro može očekivati intenziviranje aktivnosti na realizaciji jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji će imati izravnu vezu s prometnom vezanošću s Bosnom i Hercegovinom, a osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Ravča - Drvenik
Naime, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tijekom boravka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je obišao radove na izgradnji tunela Kozjak, najavio je i neke nove projekte koji će posebno zanimati stanovnike Bosne i Hercegovine koji tradicionalno ljetuju na Makarskoj rivijeri.
Obraćajući se medijima nakon održanih sastanaka, izjavio je kako su teme bile projekti važni za Županiju i Grad Split, među kojima je istaknuo projekt Ravča - Drvenik, koji Hrvatske ceste pripremaju u suradnji s Hrvatskim vodama.
Večernji list imao je uvid u studiju o utjecaju na okoliš iz 2023. godine koju su naručile Hrvatske ceste, a iz koje je moguće doznati niz zanimljivih detalja o novoj trasi koja će gradnjom tunela kroz masiv Biokova omogućiti bržu i sigurniju povezanost na pravcu od Ravče pa do Drvenika. Upravo je navedeno posebno zanimljivo zbog činjenice da u značajnoj mjeri stanovnici BiH ljetne odmore koriste kako bi se zaputili u neka od tradicionalnih ljetovališta na Makarskoj rivijeri, a da bi do njih stigli trenutačno koriste tunel Sveti Ilija (također kroz Biokovo) ili pak prometuju dolinom Neretve do Ploča, a onda Jadranskom magistralom.
Planirani zahvat, dionica Drvenik – čvor Ravča nalazi se na području Grada Vrgorca i općine Gradac u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Predmetni zahvat planira se prvenstveno u cilju pojačanja funkcije trajektne luke Drvenik kojom se s kopnom povezuje otok Hvar u mjestu Sućuraj. Realizacijom zahvata značajno će se popraviti dostupnost otoka Hvara i njegova veza s autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Uz navedeno, planirana spojna cesta povezuje šire vrgoračko područje te gravitirajuće područje Hercegovine s Jadranskim morem, tj. područjem Makarske rivijere. Dimenzioniranje elemenata izvršeno je za kategoriju planirane državne ceste za projektnu brzinu Vp = 80 km/h, a poprečni profil državne ceste ima jedan kolnik s dva vozna traka. Zahvat počinje u postojećem čvoru Ravča (A1) (na području Grada Vrgorca), a završava na državnoj cesti DC8 na području Drvenika (područje općine Gradac). Na trasi bi se trebala nalaziti četiri tunela čija ukupna dužina iznosi 3723 m, što tvori oko 39% dužine trase, a najduži će iznositi čak 2722 metra i prolazit će kroz masiv Biokova.
U skladu s projektnim zadatkom i napucima naručitelja, u idejnom rješenju razmatrane su četiri varijante čije su trase pogodne za cestovnu poveznicu područja Drvenika i čvora Ravča (A1). Dvije varijante su iz studije izvedivosti (2019.): varijanta 1 dužine 7100 m (opcija C1 u studiji izvedivosti) i varijanta 2 dužine 14026 m (opcija C4 u studiji izvedivosti) te dvije nove varijante razvijene u idejnom rješenju: varijanta 3 dužine 9517 m i varijanta 4 dužine 9454 m. Osnovni koncept svih varijanti je sljedeći: početak u postojećem čvoru Ravča (A1) (na području Grada Vrgorca) - kraj na državnoj cesti DC8 sjeverozapadno od naselja Drvenik (na području općine Gradac).
Veliki značaj
Realizacija projekta imat će višestruk značaj za Dalmatinsku zagoru i primorje koji će dobiti suvremenu i sigurnu prometnu povezanost autocestom A1, ali će istodobno donijeti i vremensku uštedu putnicima iz Bosne i Hercegovine, pri čemu je pretpostavka kako bi se moglo raditi o 20 minuta, a u nekim varijantama i više. Naravno, pitanje prometnog povezivanja Hrvatske i BiH višeslojno je i prisutno kroz više projekata u različitim stupnjevima realizacije, pri čemu se izdvaja gradnja brze ceste od Mostara do Gruda odnosno Imotskog.
Otvori KEKS Pay
