"Amerika je tehnički uronila u recesiju, BDP SAD-a u drugom tromjesečju pao je za 0,9%, a analitičari su očekivali blagi rast. Recesija je zahvatila autoindustriju koja je stala. Cijena bakra pala je za 29%." Sve su ovo ili naslovi ili rečenice iz tekstova o novoj globalnoj krizi koju, budimo realni, već više mjeseci proživljavamo i osjećamo, međutim, čini se kako je svjetske analize pomalo stavljaju u službene okvire, piše portal Večernjeg lista BiH. A dok oni analiziraju, traže se i rješenja kako je premostiti, kako se boriti s novonastalom situacijom, gdje uštedjeti, a u što ulagati... Amerika već najavljuje da će se protiv recesije boriti rastom kamata, u prijevodu, time će produbit će krizu, ali će vodeća svjetska sila prva i izići iz krize, što je već viđeno. Kada je Europa u pitanju, njezin izlazak iz recesije mogao bi biti dug i bolan jer se stagnacija osjeća još od globalne krize iz 2008.
Divljanje cijena
I gdje je tu BiH? Pa tek ponetko od ekonomskih analitičara ovdje recesiju i spominje. Kao da je to prirodno stanje kod nas, a možda i jest s obzirom na to da je BiH u svakoj krizi, a poznata je ona izreka od prije 15-ak godina: "BiH je oduvijek u recesiji, nego ranije nismo znali koji je stručni izraz za krizno stanje". Izborna je godina pa je politika uglavnom zaokupljena izbornim temama, međutim, jasno je i pticama na grani da bi relaksacija i te priče u ovoj zemlji ublažila recesiju. Zašto? Zato što se posljednjih mjeseci priča samo o Izbornom zakonu, građani, među kojima je veliki broj "proračunskih vojnika", izlaze na prosvjede samo kada se njihova politička kasta osjeti ugroženom, a cijene divljaju i čovjek s prosječnom plaćom, ako ne radi još poslova, jednostavno ne može u ovakvoj zemlji funkcionirati. Kada bi se nametnuo taj Izborni zakon i kada bi svi mogli birati svoje predstavnike te kada ne bi ugnjetavali jedni druge, ma o kojoj god strani govorili, prestala bi priča o dnevnopolitičkim stvarima, a moglo bi se razgovarati o ekonomiji jer u normalnim zemljama samo je ona trenutačno u fokusu. Vratili smo se 15 godina unatrag i sjetili se onih početaka, 2007. kada je gospodarstvo počelo usporavati, odnosno osjetnije se sve počelo odvijati, a onda 2008., kad smo potonuli. Kada je nekretninski balon puknuo, cijene nekretnina u BiH pale su za 35%, međutim, potražnja je prepolovljena u odnosu na vrijeme kada su bile skuplje. Skočile su kamate za nekih 10%, pooštreni su uvjeti dobivanja kredita i jednostavno dalje se nije moglo. I danas vidimo slične događaje. Stanova koji se iznajmljuju sve je više, cijene su visoke, međutim, potražnja nije kao u vremenima kada bi se iznajmljivaču u, primjerice, jednom studentskom gradu zažario telefon. Neki će istaknuti i činjenicu da je manje studenata upisano na prvom studentskom roku u svim obrazovnim institucijama u BiH, međutim, i tu se vidi kako je kriza dobrano načela ovo naše društvo. Ako se osvrnemo na ondašnju recesiju, zbog tadašnje krize donesen je dokument "Mjere za ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize", međutim, iako su mjere na papiru dobro izgledale, pojavile su se prekasno, a kada se na sve to nakalemi i politička kriza u BiH, koja je trajni pojam, onda se i nije uspjelo puno postići. U godinama koje su uslijedile krenuo je egzodus bh. stanovništva koji ni danas nije završen iako se s vremena na vrijeme čini kao da nema tko više otići odavde. Kolika je sličnost između ondašnje i ovdašnje krize, iako im nisu isti uzroci, najbolje svjedoči činjenica da je tada potrošnja u BiH bila značajno veća od proizvodnje, a višak potrošnje financirao se iz inozemnih izvora, bilo da je riječ o kreditima ili o milijardama maraka koje nam naši iz dijaspore pošalju u BiH ili pak stranim ulaganjima, a posljedice globalne krize najjače je u BiH osjetila metalska industrija, a onda i tekstilni sektor pa energetski...
Recesija neće čekati
I mjere bi stoga mogle biti slične onima koje su tada najavljene, međutim, dosta ih nije realizirano. Najavljeno je bilo poticanje malih i srednjih poduzeća uz pojačanu kontrolu trošenja sredstava, intenziviranje procesa privatizacije kako bi krenuli razvojni projekti, rasterećenje gospodarstva. Sve to sada treba primijeniti, ali preduvjet bi bio riješiti političke zavrzlame jer recesija, poput međunarodnih čimbenika, neće čekati dogovore ovdašnjih naroda. Ona će udariti, a dosta nas pamti koliko je bolan bio prošli udarac, od kojeg se BiH nije stigla ili nije znala ni oporaviti, piše portal Večernjeg lista BiH.
