Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Produktivno društvo već je provelo reforme

19. srpnja 2020. u 16:38 0 komentara 64 prikaza

Produktivnost je niska u poduzećima koja dobivaju državnu pomoć, jer novac koji dobivaju dolazi im na temelju političkih odnosa, a ne zbog objektivnih potreba. Produktivnost je niska i u tvrtkama koje su političkim odlukama zaštićene od konkurencije. Posebno je niska produktivnost u javnim poduzećima, prije svega gradskima kojih u Italiji ima 8.000, a među njima čak u 3.000 tvrtki ima manje od šest zaposlenika.

Produktivnost je u Italiji pala u posljednjih 25 godina. Sjećam se kako sam osamdesetih godina pisao da Italija ima produktivnost koja je među najvišima u svijetu, dok je u Japanu ona bila vrlo niska. Dakle potpuno obrnuto od opće percepcije prema kojoj su Japanci radišni, a Talijani bonvivani. To nije bilo točno tada, a nije ni sada, jer Italija i dalje ima veću produktivnost od Japana. No od 1995. do danas produktivnost je u Francuskoj porasla za 21 posto, a u Italiji za samo jedan posto. Uspoređujem te dvije zemlje, jer imaju približno isti broj stanovnika, slične industrije itd., a obje su istodobno od prvog dana uvele euro. Dakle, jedinstvena moneta nije uzrok pada produktivnosti. Uostalom, u Italiji je produktivnost, koja je osamdesetih godina rasla brže nego u drugim zemljama, počela padati početkom devedesetih godina kada još nije bio uveden euro.

Produktivnost nije svugdje niska. U industrijskim tvrtkama s više od 250 zaposlenika produktivnost je u Italiji veća nego u Francuskoj, a u nekim tvrtkama veća i od one u Njemačkoj. U malim tvrtkama produktivnost je manja. Talijanski problem je to što svaka druga tvrtka ima manje od 10 zaposlenih, u Francuskoj je omjer jedan prema četiri (na jednu malu dolaze četiri velike), a u Njemačkoj čak jedan prema deset, odnosno na 10 velikih tvrtki dolazi samo jedna s manje od 10 zaposlenih. Pridodamo li tome da su među talijanskim tvrtkama neke zaštićene od konkurencije, a druge dobivaju državnu pomoć zbog političkih veza, može se shvatiti u čemu je razlog niske produktivnosti. A kada je produktivnost niska, ne smanjuje se državni dug. Evo zašto se govori da su potrebne reforme. Italija je s reformama u zaostatku, a slično je i u Hrvatskoj gdje one nisu ni započele.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.