Hrvati su jučer obilježili 24. godišnjicu osnutka Hrvatske Republike Herceg Bosne (HR HB). Tom prigodom promovirana je i knjiga dr. Jadranka Prlića. Napisao ju je u Haagu. Na čak 2100 stranica, sa 6000 fusnota, vrlo argumentirano i znanstveno objašnjava uzroke i posljedice rata. Prlić je dokumentima i autentičnim svjedočenjima cjelovito pokazao razloge formiranja Hrvatske zajednice (18. 11. 1991.), a zatim i HR HB (28. 8. 1993.), kao i način njihova djelovanja te njihovu integraciju u institucije Federacije i države BiH.

Prlićeva knjiga “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne” objašnjava u kakvim okolnostima i zašto su donošene pojedine odluke te ruši stereotipe i lažne optužbe o ratnoj ulozi Hrvata. Osobito o Herceg Bosni. Na čijem je čelu bio kao predsjednik Vlade. Prlić ne glorificira Hrvate, dapače, on objašnjava i one negativne stvari koje su činjene uime HR HB. Knjigu trebaju pročitati svi – međunarodna zajednica, Bošnjaci, Srbi i, dakako, Hrvati. I oni sami žive u mnogim zabludama iz kojih izrastaju podjele i sukobi.

Međunarodni diplomati će nakon čitanja knjige vidjeti (ako budu htjeli) koliko su nepravdi učinili Hrvatima jer su vjerovali lažnim izvješćima koja su im servirali hrvatski neprijatelji. Kada “Prlića” prouče haaški suci, oni će se odmah hrvatskoj “šestorci” javno ispričati. Bošnjaci će iz knjige moći iščitati kako su od svojih politika obmanjivani i zašto su saveznike pretvorili u neprijatelje. Na koncu, svi će saznati kako je Herceg Bosna bila u funkciji očuvanja, a ne rušenja države BiH. Uostalom, ni u najtežim ratnim danima Herceg Bosna se nije odrekla BiH kao države jednakopravnih konstitutivnih naroda. Svi ostali, riječima ili djelima, jesu. Pa i oni koji se u nju danas najviše zaklinju.
Poput Prlića, i ostali haaški uznici obrađivali su ove teme. Slobodan Praljak objavio je brojne knjige o Herceg Bosni. Valentin Ćorić, Bruno Stojić, Milivoj Petković i Berislav Pušić također su u Haagu dali golemi prilog povijesnoj građi. Kojom će u budućnosti pomoći da oni i cijeli hrvatski narod dokažu svoju nevinost. Nažalost, Međunarodni sud je u procesima često podlijegao stereotipima. Kojima je, kriminalizirajući Domovinski rat, optuživao Herceg Bosnu, hrvatske političke i vojne čelnike.

HR HB bio je doslovno dio Owen-Stoltenbergova plana koji je predviđao uniju triju republika u BiH. Pitanje je bi li bez Herceg Bosne bilo uopće BiH?! Na sve te dvojbe trebaju odgovoriti znanstvenici. Prlić je jedan od njih. Njegove argumente teško je pobiti, a govore o tome kako se već četvrt stoljeća jedan narod i njegove čelnike nepravedno progoni. Knjiga “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne” pokušaj je da se povijesne istine iz sfere politikantstva i obavještajnih službi prepuste znanstvenicima i povjesničarima. Doprinos toj činjenici, prije svih, mora dati Haag. Vrijeme je da bez predrasuda oživotvore knjige svojih zatočenih stanara.

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”