Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Od švedskog ideala dijeli nas još barem 2000 mrtvih od korone

15. rujna 2020. u 10:00 0 komentara 375 prikaza

Fascinantne su nekritičke glorifikacije švedskih mjera obrane od koronavirusa. Tomu je svoj obol dala i Svjetska zdravstvena organizacija kad je njezin izaslanik David Nabarro nedavno izjavio kako bi se na švedski model, temeljen na uzajamnom povjerenju vlade i građana te blažim ograničenjima, trebale ugledati sve zemlje. Pri tomu je, začudo, poput brojnih zaljubljenika u njihov pristup, potpuno ignorirao činjenicu da je Švedska s 578 mrtvih na milijun stanovnika sedma u Europi (13. na svijetu), odmah iza Italije koja ima 589, Ujedinjenog Kraljevstva sa 613 i Španjolske sa 636 mrtvih, dok ih Hrvatska ima 55, prema jučerašnjim podacima Worldometera. Tri vodeće europske zemlje statistički su San Marino koji je s 1237 vodeći i u svijetu, Belgija 855 i Andora 686. Švedski susjed Danska 24. je u Europi sa 109, Finska 32. sa 61 i Norveška 35. s 49 mrtvih na milijun stanovnika. I po broju zaraženih na broj stanovnika Šveđani su 10. među 48 europskih zemalja, s time da su među prvih deset samo još Španjolska i Moldavija milijunske zemlje dok ih je sedam s najviše do 628.000 stanovnika. Naime, države-gradovi prednjače po broju testiranja, ali Švedska nema zbog toga izrazito povećan broj zaraženih jer je 29. u Europi i 58. u svijetu po testovima u omjeru na broj stanovnika. Uostalom, sve i da služi ostalima za primjer, što na duge staze još može postići, Švedska je svijet za sebe i mnoge je zemlje teško mogu slijediti, kako zbog kulture življenja, gustoće stanovništva, odnosa vlasti i građana, pa i po toleranciji mortaliteta starijih i bolesnih...

U Švedskoj se zaraza povećano širila do 24. lipnja, kad je imala najviše novozaraženih u jednom danu, 1698, ali otad je broj zaraženih drastično pao, proteklih tjedana dnevno na dvjestotinjak slučajeva. Dok su 8. i 15. travnja imali dnevne rekorde od po 115 mrtvih, u srpnju je ukupno bilo 259 i od 1. kolovoza “samo” 86 smrtnih slučajeva od korone. Ali, čak i Hrvatska koja je u ponekim ljetnim danima bila mjesto relativno najvećeg širenja zaraze u Europi, uzrokovanog možda i najliberalnijim mjerama u srpnju i kolovozu, od 1. srpnja ima 111 mrtvih od koronavirusa, a od toga 79 od 1. kolovoza. Čak i naše kolovoško povećanje po švedskim zdravstveno-ekonomskim kriterijima trebalo bi biti zanemarivo s obzirom na benefite. Granice su nam bile otvorene i za građane zemalja u kojima je bujala zaraza te su brojne mjere bile ublažene ili ukinute. S time da je za četvrtinu povećan broj onih koji borave u Hrvatskoj. Uzgred, imigracijske brojke u drugom tromjesečju u Švedskoj bilježe pad od 34,7%. Ni Šveđani se tih ljetnih dana nisu opustili kako se kod nas opuštalo. Uostalom, i oni su sve vrijeme, više dragovoljno, provodili niz epidemioloških mjera, s time da i bez korone, za razliku od društvenih južnjaka, imaju razvijen sustav poštovanja intimnog prostora i općenito su, osobito generacijski, distanciraniji. Doduše, Nabarro je pohvalu švedskom pristupu izrekao u kontekstu ocjene o tzv. lockdownu kao “tupom instrumentu” koji “nanosi štetu svima, pogotovo siromašnim i malim poduzetnicima”. Mnogi su shvatili da novi lockdown nije rješenje jer ima devastirajući ekonomski, ali i zdravstveni učinak, osobito u zemljama s nižim životnim standardom gdje mnogima ugrožava golu egzistenciju. Rijetke su zemlje koje si mogu ponovno priuštiti šok-terapiju “uporabom čekića za ubijanje muha”, kako je opću karantenu slikovito za Financial Times nazvao kontroverzni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je i sam rekao da se u tumačenju švedskog pristupa pretjeruje jer ni Šveđani za koronakrize ne putuju jednako kao i njihovi susjedi, hoteli i restorani sve vrijeme rade, ali znatno manjim kapacitetom. Trgovina u industriji hrane u svibnju je kod njih pala za 18%, prema objavi Statistics Sweden, a u servisnim uslugama 13%. Putničke agencije pale su 100% u odnosu na svibanj 2019., hoteli i restorani 79% i 29%, željeznički promet 41%...

Prema službenim podacima, kako su prije mjesec dana pisali svjetski mediji, Švedska je u prvih šest mjeseci imala najviše mrtvih (51.405) od 1869. kad je zbog gladi umrla 55.431 osoba. To je čak 6500 osoba (tisuću više od broja umrlih od korone) ili 15% više nego u istom razdoblju 2019. Inače, Švedska redovito bilježi porast broja stanovnika, ali ove je godine najmanji od 2005. i upola manji nego 2019. Stoga je nehumano i bešćutno idealizirati švedski pristup bez obzira na to što možda i donosi neku ekonomsku korist. Uostalom, švedski pad BDP-a najveći je od 1980., veći nego u Norveškoj i Finskoj, i neznatno manji nego u Danskoj, premda je s 8,6% u drugom tromjesečju, ispod europskog prosjeka. Naravno, Šveđani su bolji od mnogih koji su provodili karantenu. K tomu, mi smo razmjerno još barem za oko 2000 mrtvih udaljeni od švedskog ideala.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.