Kada se i na kraju filma “Kralj Tomislav” na ekranu pojavila scena sunca na horizontu i konjanika koji poput kakvog zanesenjaka kaska na konju, kao da hodi kroz povijest, bilo je lako prepoznati istinsku filmsku elipsu, mogao se izvesti zaključak kako je riječ o stvaralačkom činu koji traži dublji smisao. Redatelj i scenarist Dražen Klarić time je pokazao kako je imao jasnu nakanu, napraviti film (u produkciji Večernjeg lista iz Zagreba) koji će na umjetnički valjan način predstaviti osoben lik iz povijesti Hrvatske. Ne pretendirajući da nudi bilo kakav vlastiti sud ili iznosi autorski stav o nečemu važnom, ali o čemu nema cjelovitog znanstvenog odgovora već 11 stoljeća.
Povjesničari, znanstvenici
On simbolički koristi i 11 povjesničara, profesora i znanstvenika koji stavove iznose s rezervom. Pa čak kad je riječ i o glazbenim instrumentima na kojima se u tom razdoblju moglo svirati, hrani koja se jela na gozbama, oružju koje se upotrebljavalo.
Film ne polemizira, već na jednom mjestu okuplja sve enigme koje su se stoljećima stvarale oko jedne povijesne ličnosti kojoj su se jednako divili ne samo u Hrvatskoj. Niti je bila izražena autorova nakana da preuveliča političku figuru rođenu u vrijeme slabljenja dvaju imperija: franačke i bizantske države. Ono što je izvjesno, a jasno se u filmu, koji je sretan spoj dokumentarnih i igranih formi, naznačuje: Tomislav je stolovao između Zrmanje i Cetine, širio svoju vlast na Imotski, Sisak, Bosnu i Učku, na dalmatinske gradove i otoke, a kralj Aleksandar svom sinu čak daje ime Tomislav, u njegovu čast Duvno mijenja ime u Tomislavgrad…
Spajajući glas naratora, znanstvenike i alate filmskog izraza, autor ne teži dodatnom pojačavanju mita, već pokušava rekonstruirati ulogu i važnost hrvatskog vladara koji je porazio Mađare i Bugare, a imao naklonost pape i Bizanta. U jednom trenutku, a o temi onoga što je bila okosnica Titove Jugoslavije, njegovanje bratstva i jedinstva, u humornom tonu na to aludira iznoseći podatak kako je Tomislav dao utočište srpskom knezu Zahariju Pribisavljeviću. A kad se razgrnu nanosi nacionalnog zanosa o popularnom i moćnom vladaru čija je vojna snaga velika i čiji mit se uobličavao čitavih 1000 godina, kako govori narator Dragan Despot, 11 znanstvenika, profesora ili teologa kroz svojevrsni “patchwork” želi doprinijeti dodatnom osvjetljavanju kroz naslovljene segmente: Ratnik, Tomislav između Rima i Carigrada, Splitski crkveni sabor, Kako je Tomislav vladao Hrvatskom, Vladajuća elita: svećenstvo i plemstvo, Puk, Tomislav između mita i stvarnosti. Ta činjenica pokazuje opsežnost istraživanja i pokušaja svestranog sagledavanja jednog važnog povijesnog lika. Dodatni dokazi su i prisutnost naratora na velikom broju destinacija na kojima, hodajući kroz povijest i govori, što ovaj film bitno razlikuje od mnoštva drugih koji opserviraju znamenite ličnosti ili povijesne toponime i događaje klasičnim “offom” pokrivenim slikama. U filmu su korišteni efekti, igrane masovne scene na bojištu, animirani prikazi nekih geografskih prostora bitnih za cjelinu priče…, tako da i to svjedoči kako je film rađen s visoko postavljenim zahtjevima kvalitetne produkcije.
Nova vizura ili potvrda
Gledatelj na kraju ostane obogaćen novim spoznajama. Nevažno hoće li se složiti sa znanstvenim pogledima koji se bitno razlikuju od fame kroz duge godine od Tomislavove krunidbe do danas. Pa posebno kad je riječ o Tomislavovoj krunidbi, koja je od sredine 19. stoljeća budila maštu povjesničara i umjetnika, kako nam priopćava narator. Gledatelj dobiva novu vizuru ili vlastitu potvrdu: da se najvjerojatnije okrunio na Duvanjskom polju, ali dvojba ostaje. Čak se uvećava radoznalost je li “raskošna i bogata” krunidba upriličena možda u Ninu, Klisu ili Kninu. Jer “povijesni izvori šute”. A pretpostavka seže do zaključka da se to dogodilo kao svojevrsna reakcija, kaže opet narator u filmu, na sve češće nasrtaje Pešte na hrvatsku posebnost. Te se u procesu stvaranja nacija, kako se vjerovalo u 19. stoljeću, dogodilo da je prošlost i u Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, dala čvrst legitimitet sadašnjosti. Umjetnički važan pogled na povijesnu vertikalu, iskazan bez patetike i nacionalnog zanosa, kakav je prisutan u svakodnevnim tumačenjima među običnim pukom. Posložena su tri sloja u čvrst organizam: povijesni, znanstveni i umjetnički. Nastao je film koji je publika u Bosni i Hercegovini premijerno vidjela na javnom televizijskom servisu na razini države, na BHRT-u. Možda to nosi i poruku o potrebi snažnih individualnih pojavnosti u svekolikom ovdašnjem životnom i društvenom ambijentu.
Otvori KEKS Pay
