Brzinska turneja njemačkog kancelara Olafa Scholza zapadnim Balkanom više težine ima za kancelara nego za države koje posjećuje - Kosovo, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Integracija te regije u EU važna je tema za Scholza i njegovu političku poziciju u zemlji, no u ovim geopolitičkoj situaciji guranje te agende može se vidjeti i kroz rakurs neizravne jače konfrontacije s Rusijom, neizravno i preko posrednika. Scholz je od početka svog mandata izložen kritikama da nije dovoljno oštar prema Rusiji, zbog čega je trpio oštre riječi i od ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj, ali i od samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nisu se libili reći da je upravo Njemačka zavezala i predala Ukrajinu Rusiji. Njemačka, ovisna o ruskim energentima, nije bila u skupini zemalja koje će prve presjeći ili smanjiti lance opskrbe, a sve to je iritiralo i njemačke građane koji su - pokazivale su ankete - bili za jači odgovor i jalu potporu Ukrajini. Ako se nije išlo odlučno, već uz puno posrtanja i okolišanja, prema Rusiji, onda se to može preko zapadnog Balkana. Točka koja ujedinjuje Scholzove socijaldemokrate, kao i članove njegove semafor koalicije, liberala i zelenih, ali i opozicijskih demokršćana, podrška je državama zapadnog Balkana na putu prema EU. Ne treba ni napominjati da su države koje je posjetio u različitim etapama pristupanja, te da ne vrijedi jedan odgovor za sve, no ustrajanje u europskim integracijama šalje snažnu poruku i javnosti u tim zemljama, javnosti kod kuće te političkim akterima u Njemačkoj i Europi. Zapadni Balkan, u stanju u kojem je, vrlo je nestabilno područje, ostavljeno u vakuumu koji onda pokušavaju - i uspijevaju - ispuniti treći akteri, prije svega Rusija. To nije novost - o potrebi da se prostor stavi pod utjecaj zapada govorilo se godinama, a sada je ta tema akutnija zbog ruske agresije na Ukrajinu i veza s nekim državama, prije svega Srbije, kojom zadire u meko tkivo Europe. Otrgnuti regiju i Srbiju od utjecaja Rusije i staviti je pod utjecaj EU donosi stabilnost i pokazuje stav, sličan onome kancelarke Angele Merkel koja je pokrenula Berlinski proces, a što će honorirati europski partneri.
U suštinskom smislu, posjet ne donosi ništa novoga. Obilazi države koje imaju bilateralne probleme. Oči su uprte u Srbiju, ali i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić - ma koliko unaprijed plašio svoje građane Nijemcem - zna što od njega može očekivati jer su se već sastajali u Berlinu i Vučić zna njemačke stavove. Ono pak što je indikativno jest to da Scholz u velikom luku zaobilazi Bosnu i Hercegovinu, državu koja je svojom nestabilnošću uzrok širih potresa, i to u trenutku kada stranke iz njegove vlade u Bundestagu pripremaju rezoluciju o BiH i europskoj budućnosti. Zanimljivo je da je još prije nekoliko mjeseci, kad je Scholz najavljivao zapadnobalkansku turneju, itinerer uključivao i BiH. Njemački problem, Milorad Dodik, vjeruju, može se opet indirektno adresirati, opet preko posrednika, ovoga puta Aleksandra Vučića, ali najvjerojatnije je da se čekaju izbori u toj državi da bi se i nju stavi na dnevni rd. za sad je to država za koju nema lakog rješenja, niti itko u ovom trenu može od nje profitirati i izvući političke bodove.
