Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Izborni zakon u BiH može se riješiti kao u Americi, glasanjem elektorima

10. studenoga 2020. u 07:00 1791 prikaza
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

S jednakim se zanimanjem u BiH prate američka poslijeizborna drama i domaća predizborna kampanja. Neutralni promatrač mogao bi čak zaključiti kako se u toj državi s više strepnje iščekivalo tko će biti predsjednik SAD-a nego tko će u nedjelju na lokalnim izborima biti izabran za (grado)načelnika u jednoj od 142 općine u BiH.

Bosance i Hercegovce uz Ameriku vežu velika očekivanja koja se temelje na (i)racionalnim uvjerenjima njihove svemoći. Osim toga, današnja, ovako ustrojena BiH američki je projekt nastao za potrebe tadašnje Clintonove predizborne kampanje. Zbog njegovih vanjskopolitičkih bodova zaustavljen je krvavi rat na tlu bivše Jugoslavije. Međutim, nije uspostavljen održivi mir. Četvrt stoljeća nakon potpisivanja sporazuma očekivanja su od Amerike da završi započeto. Ali kako? U tomu su opet velike razlike u gledištima i očekivanjima naroda u BiH.

Bošnjaci u novome predsjedniku Bidenu vide prijatelja koji bi, umjesto višenacionalne, mogao uspostaviti za njih prihvatljivu građansku državu. Srbi su priželjkivali ostanak Trumpa, odnosno u njemu su vidjeli zaštitnika izvornog mirovnog sporazuma. A Dayton kaže da je BiH država s dvama entitetima i trima narodima. Najmalobrojniji Hrvati uzdaju se u to kako će Hrvatska “osvjedočenom prijatelju” Bidenu i novoj američkoj administraciji uspjeti prezentirati da je daytonski temelj najviše narušen upravo na njihovu štetu.

Bez obzira na nadanja bošnjačke politike, logično bi bilo očekivati da Amerikanci u BiH neće zagovarati uspostavu građanske države u kojoj bi vrijedilo načelo “jedan čovjek – jedan glas”. Uostalom, i kod njih se predsjednik i Senat ne biraju običnom (građanskom) većinom, već vrlo izbalansiranim elektorskim sustavom glasanja. Primjerice, Trump i George W. Bush pobijedili su iako su imali stotine tisuća glasova manje od svojih protukandidata. U ovim američkim izborima svi smo naučili kako se elektorima uravnotežuje pravedna zastupljenost, eliminira dominacija te koliko elektora (glasova) imaju pojedine države.

S obzirom na to da je BiH projekt SAD-a, onda bi bilo prirodno da u njoj vrijede i američka izborna pravila i da se “jedan čovjek – jedan glas” ne tumači pogrešno kao vrhunac demokracije.

Elektorsko glasanje u Bosni i Hercegovini većim bi dijelom riješilo dosadašnje izborne prijevare. Poput SAD-a, koji je podijeljen u 50 država, odnosno u 51 izbornu jedinicu, BiH je već rascjepkana na 12 “državica”. Unutar entiteta Federacije postoji deset županija, tu su još i Distrikt Brčko te drugi entitet Republika Srpska. Svakoj županiji, ili novoustrojenim izbornim jedinicama, treba odrediti određeni broj elektora vodeći računa o nacionalnom i građanskom balansu. Broj elektora bio bi jamac da nitko ne može drugima birati nacionalne predstavnike, a, istodobno, sačuvao bi se i građanski koncept zastupanja u određenim tijelima vlasti. Ključno je da prilagođenim američkim sustavom treba eliminirati mogućnost balkanskih prijevara. Osmišljen elektorski sustav s pravilnom raspodjelom glasova zajamčio bi i pravedan izbor, osobito Doma naroda, što je u BiH važnije i od izbora za člana Predsjedništva.

Uz sve druge prednosti, treba dodati i kako bi elektori omogućili da se svi mogu ravnopravno kandidirati, čime bi se riješila i famozna sudska odluka o političkim pravima manjina “Sejdić - Finci”. Ovakvi izbori destimulirali bi homogeniziranje naroda, odnosno potaknuli demokratiziranje društva te relaksirali odnose među građanima i nacijama.

U nedjelju će građani BiH na lokalne izbore. Čak 30.789 kandidata natječe se za općinska vijeća, skupštine općina, načelnike općina i gradonačelnike u BiH. Od tog broja njih 425 bori se za mjesto načelnika ili gradonačelnika u općinama i gradovima u BiH. Oni će biti nova vlast u 142 od ukupno 143 lokalne zajednice. Izbori za gradonačelnika i Gradsko vijeće Mostara održat će se naknadno, 20. prosinca ove godine.

Nakon lokalnih, izbori su opet za dvije godine. Opći: županijski, entitetski, u Distriktu Brčko, za državni Parlament i izbor članova Predsjedništva. Ako bi se dotad uspostavila jasna pravila, onda bi ih trebalo održati zajedno s općinskim. Ovako, česti izbori destabiliziraju ionako krhko povjerenje među strankama i narodima. Od izbora u BiH treba napraviti istinski praznik demokracije na koji će svi rado izlaziti i birati. Osobito Hrvatima treba vratiti povjerenje. Kakva god bila pravila, oni će na njih izlaziti. Nikada se neće dogoditi bojkot. Ali što to znači ako svaki novi izbori rađaju novu prijevaru?

Vrijeme je da Amerikanci poprave ono što su nakon Daytona zakomplicirali razni međunarodni nedorasli činovnici. Sada, kada su u SAD-u riješili svoj izborni problem, vrijeme je da završe sličan i u balkanskom projektu, koji su kreirali prije četvrt stoljeća. A jedno od rješenja svakako je elektorsko glasanje. Ako po tom sustavu u Bosni i Hercegovini zapne prebrojavanje glasova, barem će imati iskusne američke mentore.•