Čašica vode s limunom, žlica meda, a posljednjih godina sve češće i žlica maslinova ulja – jutarnje navike koje se na društvenim mrežama često predstavljaju gotovo kao mali zdravstveni tretmani. Posebno se populariziralo uzimanje ekstra djevičanskog maslinova ulja natašte, uz tvrdnje da „čisti“ organizam, potiče probavu, ubrzava metabolizam i pomaže u mršavljenju. Iako maslinovo ulje doista jest vrijedan dio zdrave prehrane, to ne znači da svaki način njegova konzumiranja ima posebno dokazano djelovanje.
Zašto je maslinovo ulje toliko zanimljivo znanstvenicima?
Ekstra djevičansko maslinovo ulje (EVOO) razlikuje se od rafiniranih ulja po tome što se dobiva mehaničkim postupcima, bez rafiniranja, pa zadržava veći dio bioaktivnih spojeva. Osim jednostruko nezasićenih masnih kiselina, osobito oleinske kiseline, sadrži i polifenole – biljne spojeve kojima se pripisuju antioksidativna i protuupalna svojstva, piše Adiva.hr.
Zbog toga se maslinovo ulje već dugo proučava u kontekstu zdravlja srca i krvnih žila. Velika istraživanja mediteranske prehrane pokazala su povezanost takvog načina prehrane s povoljnijim kardiovaskularnim ishodima. Važno je, međutim, da se maslinovo ulje u tim istraživanjima promatra kao dio cjelokupnog obrasca prehrane, uz povrće, voće, mahunarke, orašaste plodove, cjelovite žitarice i ribu.
Natašte nije isto što i zdravo
Upravo je ovdje ključna razlika između onoga što znanost dobro podupire i onoga što se često tvrdi na internetu. Postoje brojna istraživanja o zdravstvenim učincima redovite konzumacije ekstra djevičanskog maslinova ulja, ali nema dovoljno kvalitetnih dokaza da je njegovo uzimanje natašte posebno korisno u odnosu na konzumaciju uz obrok.
Drugim riječima, nije dokazano da će žlica ulja popijena odmah nakon buđenja imati poseban „detoks“ učinak ili pokrenuti neki poseban proces u organizmu koji se ne bi dogodio kada biste isto ulje pojeli uz obrok. Organizam pritom ne treba jutarnje „čišćenje“ maslinovim uljem – jetra, bubrezi i probavni sustav već imaju vlastite mehanizme uklanjanja otpadnih tvari.
To ne znači da je navika beskorisna. Ako nekome odgovara okus i način konzumacije te mu pomaže da redovito unosi kvalitetnu masnoću, može biti sasvim prihvatljiva. Samo joj ne treba pripisivati svojstva koja istraživanja zasad nisu potvrdila.
Može li pomoći probavi?
Maslinovo ulje može imati povoljan učinak i na rad probavnog sustava. Istraživanja pokazuju da njegova redovita konzumacija može pomoći osobama koje pate od zatvora, odnosno pridonijeti češćem pražnjenju crijeva i mekšoj stolici. U randomiziranom istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu BMC Gastroenterology, osobe s kroničnim zatvorom koje su četiri tjedna svakodnevno konzumirale ekstra djevičansko maslinovo ulje imale su poboljšanje simptoma zatvora i konzistencije stolice.
Maslinovo ulje može utjecati na rad probavnog sustava, no točan razlog zbog kojeg bi moglo pomoći kod zatvora nije potpuno razjašnjen. Ipak, važno je naglasiti da se navedeni rezultati odnose na redovitu konzumaciju maslinova ulja, a ne na posebnu korist njegova pijenja natašte. Za urednu probavu puno su važniji ukupni unos vlakana, dovoljan unos tekućine, tjelesna aktivnost i raznolika prehrana.
Može li maslinovo ulje pomoći pri mršavljenju?
Oko žlice maslinova ulja natašte isplelo se mnogo obećanja, pa tako i ono da može pomoći u skidanju kilograma. No ovdje vrijedi malo usporiti s entuzijazmom. Maslinovo ulje jest kvalitetan izvor masnoća, ali nije „lagana“ namirnica – jedna žlica sadrži oko 120 kalorija. Ako je samo dodamo prehrani, umjesto da njome zamijenimo neku drugu masnoću, kalorije se jednostavno zbrajaju.
Sama navika pijenja maslinova ulja natašte nema dokazano djelovanje na mršavljenje. Priča je drukčija kada maslinovo ulje postane dio uravnotežene mediteranske prehrane i zamijeni manje poželjne izvore masnoća. Takav način prehrane povezuje se s boljim zdravljem srca i krvnih žila, a pritom je važnija cjelokupna prehrana nego trenutak u kojem uzimamo maslinovo ulje.
Najviše dokaza postoji za zdravlje srca
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se maslinovo ulje povezuje sa zdravljem jest njegov položaj u mediteranskoj prehrani. Veliko PREDIMED istraživanje provedeno u Španjolskoj obuhvatilo je više od 7400 ljudi s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Nakon gotovo pet godina praćenja, skupina koja je slijedila mediteransku prehranu obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem imala je manje velikih problema sa srcem i krvnim žilama nego kontrolna skupina.
No, ovdje je važan detalj: sudionici nisu samo pili maslinovo ulje. Njihova prehrana bila je bogata povrćem, voćem, mahunarkama, ribom, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama, a maslinovo ulje bilo je dio takvog načina prehrane. Zato ovo istraživanje ne znači da će jedna žlica maslinova ulja natašte zaštititi srce. Korist je puno smislenije promatrati u kontekstu cjelokupne prehrane i životnih navika.
Kako ga onda najbolje uključiti u prehranu?
Ako volite maslinovo ulje, slobodno ga učinite redovitim dijelom svoje prehrane. No umjesto da ga promatrate kao jutarnji „lijek“, korisnije ga je koristiti kao kvalitetnu masnoću u svakodnevnim obrocima.
Primjerice, možete ga dodati:
- salatama i kuhanom povrću
- mahunarkama i žitaricama
- ribi i drugim jelima mediteranske prehrane
- tjestenini, riži i drugim prilozima
- kruhu uz doručak
- juhama i drugim gotovim jelima.
Za većinu ljudi važnija je ukupna prehrana kroz dane i tjedne nego točan trenutak u kojem će pojesti određenu namirnicu.
Najvažnije je što je na tanjuru
Žlica maslinova ulja ujutro može biti simpatična navika, ali nema potrebe od nje raditi jutarnji zdravstveni tretman. Ono što znanost puno bolje podupire jest redovita upotreba ekstra djevičanskog maslinova ulja kao dijela raznolike, uravnotežene prehrane. Dodajte ga salati, povrću, ribi ili mahunarkama i dobit ćete mnogo više od same jutarnje žlice. A ako vam je ulje natašte omiljena navika i dobro ga podnosite, nema razloga od nje odustati – samo je dobro znati da njezine posebne zdravstvene prednosti zasad nisu znanstveno potvrđene.