Kada liječnik kaže da se trebate više kretati zbog kolesterola, većina ljudi shvaća da će tjelovježba sniziti vaš loš kolesterol. Nalazi pokazuju drugačije. Tjelovježba ima mali utjecaj na loš kolesterol, ali snažno mijenja dva druga pokazatelja koja se mjere u istom testu. Prvo, o tome što se mjeri.
Ovdje su važne tri stavke u testu.
LDL je takozvani loš kolesterol. Prenosi kolesterol iz jetre u tkiva, a njegov višak se taloži na stijenkama krvnih žila.
HDL je takozvani dobri kolesterol. Radi suprotno, skuplja višak kolesterola iz krvi i prenosi ga natrag u jetru.
Trigliceridi su masti koje krv nosi kao izvor energije. Njihov višak povezan je s koronarnom bolešću srca, prenosi N1.
Što tjelovježba stvarno mijenja
Evo iznenađujućeg otkrića. Prema kardiolozima, redovita tjelovježba ima najveći utjecaj na trigliceride i dobar kolesterol.
Patrick McBride, profesor kardiovaskularne medicine, navodi da dosljedna redovita tjelovježba može smanjiti trigliceride za trideset do četrdeset posto i povisiti HDL. Prema istom izvoru, ono što vježbanje ne čini jest značajno snižavanje LDL-a samo po sebi, osim ako ne dovodi do značajnog gubitka težine. To ne znači da je vježbanje beskorisno. To znači da je njegov učinak na drugom mjestu nego što se obično misli.
Zašto se ipak isplati
Odgovor leži u tome kako HDL djeluje. Djeluje kao transporter. Skuplja višak kolesterola iz krvi i prenosi ga u jetru, koja ga uklanja iz tijela. Ako se količina lošeg kolesterola ne smanjuje, ali se sposobnost tijela da ga ukloni povećava, krajnji rezultat je isti. Osim toga, niži trigliceridi sami po sebi smanjuju opterećenje krvnih žila.
Koliko i kakve vježbe
Najčešće citirana preporuka dolazi od Američkog udruženja za srce. To je najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što je oko trideset minuta pet puta. Umjereno znači da vam se disanje i puls ubrzavaju, ali da i dalje možete razgovarati. Brzo hodanje, plivanje, vožnja biciklom ili ples spadaju u ovu kategoriju.
Ne mora se raditi odjednom. Zbrajaju se blokovi od deset ili petnaest minuta. Uz aerobne vježbe, koristan je i trening otpora, tj. vlastita težina, elastične trake ili utezi. Prema nedavnim recenzijama, utječe i na osjetljivost na inzulin i na visceralno masno tkivo, tj. masnoću oko organa.
Najbolji rezultat, prema svim izvorima, je kombinacija obojega, uz promjenu prehrane.
Zašto rezultati ne dolaze brzo
Ovo je dio zbog kojeg mnogi odustaju. Promjena rezultata nije vidljiva nakon nekoliko treninga. Obično je potrebno nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci dosljednog vježbanja da bi se napravila mjerljiva razlika.
Jedna studija pokazala je da jedan trening nije imao utjecaja na kolesterol, dok je redovito vježbanje tijekom osamnaest tjedana rezultiralo značajnim povećanjem HDL-a. To znači da je ovdje dosljednost važnija od intenziteta.
Što učiniti prije nego što počnete
Vrijedi znati nekoliko stvari. Ako prije niste bili aktivni, počnite s kratkim šetnjama i postupno ih povećavajte. Nagli porast radnog opterećenja često rezultira ozljedama ili odvikavanjem. Ako imate visoki kolesterol, bolesti srca, visoki krvni tlak ili uzimate lijekove, posavjetujte se s liječnikom o vrsti i opsegu vježbanja prije nego što započnete bilo što. To se također odnosi na bol u prsima, otežano disanje pri laganom naporu ili vrtoglavicu.
Vježbanje ne zamjenjuje lijekove koje vam je propisao liječnik, niti je razlog da ga prekinete bez njegovog ili njezinog znanja.