Prema rječniku češkog književnog jezika, koji izdaje Institut za češki jezik u Pragu, listopad je jedanaesti mjesec u godini. Jednako je i u poljskom jeziku, gdje se tim nazivom označava studeni.
Slovenci su također nekada upotrebljavali riječ listopad za jedanaesti mjesec, no danas se ona smatra zastarjelom. Slovenski rječnik književnog jezika bilježi je uz primjer "rodil se je 14. listopada".
Zašto listopad i studeni nose baš ta imena?
U hrvatskom jeziku listopad je deseti mjesec, dok se jedanaesti naziva studeni. Podrijetlo tih naziva objašnjava Irena Miloš u časopisu Hrvatski jezik, koji izdaje Institut za hrvatski jezik.
Oba naziva povezuje stara izreka: "U listopadu lišće pada, u studenome studen vlada."
Listopad je, dakle, dobio ime po opadanju lišća, dok naziv studeni upućuje na dolazak hladnijeg vremena.
Zanimljivo je da češki rječnik uz naziv mjeseca navodi i doslovno značenje riječi listopad – opadanje lišća tijekom jeseni.
No nisu samo jesenski mjeseci dobili nazive prema prirodnim pojavama i svakodnevnom životu.
Lipanj je nazvan po lipi, a srpanj po srpu, alatu koji se koristio tijekom žetve. Kolovoz je ime dobio po kolima kojima se nakon žetve prevozio urod s polja.
Travanj označava razdoblje kad trava počinje zelenjeti, dok je svibanj nazvan po svibu, odnosno svibovini, grmu prepoznatljivom po sitnim bjelkastim cvjetovima.
Listopad nije jedini primjer riječi koja u različitim jezicima označava različite mjesece.
Prema članku objavljenom u časopisu Hrvatski jezik, prosinac je u bugarskom i starijem slovenskom jeziku označavao siječanj, a ne prosinac kao u današnjem hrvatskom.
Zanimljivo je i podrijetlo naziva ožujak, koje se povezuje s lažljivošću, odnosno promjenjivim vremenom. Ožujak je poznat po naglim vremenskim promjenama, kada se topli dani mogu izmjenjivati sa snijegom i hladnoćom.
Slične razlike postoje i kod naziva ljetnih mjeseci, piše N1 BiH.
Češki srpen i poljski sierpień označavaju kolovoz, dok je hrvatski srpanj sedmi mjesec u godini.
Poljski lipiec označava srpanj, baš kao i litavska riječ liepa.
Zašto listopad u međunarodnim nazivima znači "osmi mjesec"?
Zanimljivosti se kriju i iza međunarodnih naziva mjeseci koji potječu iz latinskog jezika.
Nazivi rujna, listopada, studenoga i prosinca u mnogim jezicima povezani su s latinskim brojevima sedam, osam, devet i deset.
Tako je September nastao od riječi septem (sedam), October od octo (osam), November od novem (devet), a December od decem (deset).
Razlog je u starorimskom kalendaru, u kojem je godina počinjala u ožujku.
Kada je siječanj postao prvi mjesec u godini, redoslijed mjeseci promijenio se, ali su njihovi nazivi ostali isti. Zato listopad, odnosno October, i danas nosi ime koje izvorno označava osmi mjesec, iako je deseti.
Kako su nastali današnji hrvatski nazivi mjeseci?
Povijest hrvatskih naziva mjeseci povezana je i s prvim tiskanim kalendarima.
Prema časopisu Hrvatski jezik, prvi tiskani kalendar na hrvatskom jeziku prije otprilike četiri stoljeća sastavio je bosanski franjevac Matija Divković.
Rođen je 1563. godine u Jelaškama kod Vareša, a umro 1631. u Olovu. Hrvatska enciklopedija navodi da su sva njegova djela tiskana bosančicom te da je riječ o prvim knjigama objavljenima tim pismom.
Današnji hrvatski nazivi mjeseci ustalili su se znatno kasnije.
Časopis Danica predložio ih je 1837. godine, oslanjajući se na Relkovićev Kućnik iz 1796. godine, priručnik o seoskom gospodarstvu napisan u desetercu.
Nazivi koje danas svakodnevno koristimo tako čuvaju tragove prirodnih ciklusa, poljoprivrednih poslova i jezične povijesti, ali i pokazuju kako su se isti slavenski izrazi tijekom stoljeća različito razvijali među narodima.
Otvori KEKS Pay
