Desetljeće rata je okončano, u svom je pobjedničkom govoru izjavio Barack Obama, dodajući kako želi zemlju koju štiti najsnažnija vojska na svijetu, ali i zemlju koja će u vremenu rata stvoriti temelje mira. Koliko je ocjena da je desetljeće rata iza nas, a koliko i to nalikuje na Nobelovu nagradu za mir koju je Obama dobio čim je prvi put izabran, na kredit koji do danas po ocjeni mnogih i nije opravdao? Vanjskopolitički i vojni analitičari s kojima smo razgovarali ističu kako je i proglašavanje kraja desetljeća rata samo lijepa želja u duhu Obamina pobjedničkog optimizma. Jer, američkog predsjednika čeka najmanje 12 teških kriza po cijelom svijetu.

Povlačenje upitno

Vojni analitičar Igor Tabak ocjenjuje kako su najteža među njima pitanja Irana i Sirije.

– Iran bi mogao svakog dana doći na vrh gorućih problema – predviđa Tabak.

Zanimljivo je da se u čestitki izraelskog premijera Benjamina Netanyahua navodi kako će on “nastaviti raditi s predsjednikom Obamom kako bismo osigurali interese koji su ključni za sigurnost izraelskih građana”, ciljajući očito na iranski razvoj nuklearne tehnologije koji po uvjerenju Izraela valja spriječiti svim sredstvima. Tabak navodi i Siriju, koja se, kaže, fragmentira i spektakularno raspada, kao jednu od najteže rješivih kriza.

– Pitanje je i hoće li se SAD, kako se to planira, povući iz Afganistana do kraja 2014. godine, jer to će ovisiti o razvoju situacije tamo, o tome hoće li ta zemlja dati dojam da može sama – kaže Tabak.

Tako bi se moglo dogoditi da Obama postupi onako kako je Mitt Romney najavio, rekavši da bi razgovarao sa zapovjednicima na terenu kako bi ocijenio stanje u Afganistanu prije povlačenja. No, nakon povlačenja iz Iraka i ako se SAD povuče iz Afganistana, oslobađaju se američki vojni kapaciteti.

– Donedavno je bilo fizički nemoguće da SAD ide na treću veliku bojišnicu, no ako se vojni resursi oslobode, postaje moguć angažman na nekom novom kriznom žarištu – kaže Tabak.

Obama je za svog mandata puno više nego što je to činio George Bush koristio bespilotne letjelice, u Pakistanu, Jemenu i drugdje.

– One će se koristiti i dalje jer su se pokazale kao relativno precizne i s manje kolateralnih žrtava nego druga oružja – kaže Tabak.

Politolog Vlatko Cvrtila podsjeća na prvu Obaminu kampanju, kad je rekao da želi da SAD više ne budu svjetski policajac, odgovoran za popravljanje svih bedastoća, nego da i drugi preuzmu svoj dio odgovornosti.

– I zaista, Arapsko proljeće se odigralo, a prvi put se Amerika nije previše miješala, osim u Libiji u sklopu snaga NATO-a, kad se pokazalo da europske snage nemaju dovoljno bombi – kaže Cvrtila.

Ocjenjuje kako je Obama i prije prvog mandata imao puno želja, ali se, zbog svoje pragmatičnosti i kompromisnog pristupa, od toga nije puno realiziralo.

Manji vojni proračun?

Podsjetimo, jedan od primjera je obećanje da će zatvoriti zatvor Guantanamo. To je pokušao na početku prvog mandata, ali ga je zaustavio Kongres. Cvrtila ističe da se Obama okružio ljudima koji nisu bili raspoloženi za mirotvorne akcije.

– U sukobu Izraela i Palestine nije došlo ni do kakvog pomaka za prvog Obamina mandata i tu bi bilo dobro da se nešto učini, a tu je i kriza između Izraela i Irana. Afganistan i Pakistan također su još otvorena pitanja – kaže Cvrtila.

Pitanje je i što će biti s američkim vojnim budžetom. Obama je rekao da želi da se vojni proračun u idućem desetljeću smanji za 500 milijardi.

– Vojni budžet rastao je enormno u deset godina i morat će se smanjivati – kaže Tabak.

>>Sve o Američkim izborima pročitajte u našoj posebnoj rubrici

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’