Stabilizacija svjetskih tržišta hrane i energenata, odnosno burzovnih proizvoda koji imaju izravan utjecaj na formiranje cijena na regionalnim, a onda i tržištima pojedinih zemalja trebala bi se reflektirati i na situaciju u Bosni i Hercegovini kada je riječ o inflatornim kretanjima, piše Večernji list BiH.
Odnosno, procjena je struke kako je moguće da dođe do ublažavanja i usporavanja značajnijeg trenda rasta cijena, no, nažalost, još uvijek bez pada na onu razinu koja je bila prije krize. Za žitelje BiH to bi značilo ublažavanje udara na kućne proračune, a time i mogućnost da s raspoloživim mjesečnim primanjima mogu osigurati veću količinu prehrambenih proizvoda.
Prilagodba
Ugledni bosanskohercegovački ekonomist Admir Čavalić kaže kako je moguće očekivati određen pad cijena, poglavito u prehrani, podsjetivši kako smo dosegnuli vrhunac inflatornih pritisaka, a uz to postoje i naznake smirivanja ekonomske i političke situacije. Objašnjava i kako su se tržišta prilagodila uvjetima koji su doveli do inflacije te ističe da je, ako ne bude nekih većih geopolitičkih poremećaja, moguće očekivati stabilizaciju prilika. Na pitanje znači li to da će građani BiH osjetiti pozitivne promjene i kada je riječ o kućnim proračunima, Čavalić navodi kako je vjerojatno da će doći do određenog pada cijena, no u kojem omjeru, u ovom je trenutku teško za reći.
Podsjećamo, Agencija za statistiku nedavno je objavila kako je na godišnjoj razini (studeni 2021. - studeni 2022.) zabilježen rast razine cijena od 16,3 posto.
Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za 24,5 posto, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 19,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,2 posto, zdravstvo za 2,2 posto, prijevoz za 23,8 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, restorani i hoteli za 11 posto te ostala dobra i usluge za 8,1 posto.
Procjena je i kako će u ovoj godini, a zahvaljujući borbi protiv inflacije na razini Europske unije, doći do smanjenja stopa i kada je riječ o BiH. Tako je u nedavnoj procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine potvrđeno očekivanje kako bi u ovoj godini inflacija mogla pasti iako se ne očekuje da će se vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku. MMF je također procijenio pad inflacije u ovoj, kao i nastavak pada u 2024. godini.
Kada je riječ o europskim tržištima s kojima je bosanskohercegovačko gospodarstvo povezano kroz niz segmenata, godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je na 10 posto u studenome, a što je prvi pad inflacije u 17 mjeseci.
Očekivanja
Stabilizaciju uočavamo i kroz postupni pad cijena burzovnih proizvoda. Agencija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) tako je početkom prosinca objavila kako su u studenome najviše pojeftinile žitarice, za 1,3 posto u odnosu na listopad, a u stopu ih prate mlijeko i mliječni proizvodi s cijenama nižim 1,2 posto. Pšenica i kukuruz pojeftinili su za 2,8 odnosno 1,7 posto u odnosu na listopad.
Mogućnost stabilizacije cijena treba promatrati i kroz prizmu očekivanog usporavanja ekonomskih aktivnosti, odnosno recesije u nekim područjima, a što je praktički posljedica borbe protiv inflatornih pritisaka. Zbog navedenoga se u 2023. godini očekuje i znatno manji rast BDP-a u Bosni i Hercegovini, što opet nije dobro iz kuta ekonomske aktivnosti domaćeg gospodarstva, a koje je dobrim dijelom ovisno o vanjskim tržištima. No, ako bi recesija trajala kratko - dva tromjesečja, sredina godine donijela bi prijeko potrebnu stabilizaciju i početak oporavka, uz već dobivenu borbu protiv snažne inflacije.
