Tri Javna RTV servisa u Bosni i Hercegovini zatražili su od Regulacijske agencije za komunikacije (RAK) obustavu postupka dodjele dozvole Multiplexa C, kojim bi se u državi praktički stvorio novi mrežni operator koji bi samostalno razvio mrežu odašiljača za digitalno emitiranje, što uz televizijske programe otvara i mogućnosti brojnih drugih telekomunikacijskih usluga, te bi na mala vrata mogao uvesti velike kompanije koje bi ugrozile poslovanje i tri telekom operatora, piše Večernji list BiH. Prošloga mjeseca RAK je izmijenio pravilo o pružanju usluga upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji.
Bez dogovora
Dokumentom su utvrđeni uvjeti za dodjelu dozvola za formiranje multipleksa. Prevedeno u rječnik cestovnog prometa radi se o dodjeli koncesije privatnoj kompaniji koja bi naplaćivala korištenje autocesta, a u ovome slučaju za korištenje radiodifuznog spektra i koja bi zasigurno bila uspješnija. Nakon ove odluke RAK-a, njegovo Vijeće trebalo bi donijeti odluku o eventualnom raspisivanju javnog poziva za uspostavu ovoga operatora koji bi također pomogao u konačnom prelasku BiH s analognog na digitalni sustav emitiranja, što je jedna od obveza na koju je BiH pristala, a RAK ju je dužan provesti. Javni RTV servisi, naime, prave smetnje susjednim zemljama, ali i domaćim kompanijama jer zauzimaju frekventni opseg koji bi trebali prepustiti telekom operatorima. RAK je odlučio napraviti iskorak dodjelom Multipleksa C jer se tri javna servisa BHRT, RTVFBiH BiH i RTRS u zemlji nisu uspjela dogovoriti oko uspostave vlastitog mrežnog operatora kojim bi one zajednički upravljale te drugim privatnim televizijama i radijskim postajama omogućile prijelaz na digitalno emitiranje preko zemaljskih odašiljača. BHRT i FTV predlažu uspostavu jedinstvene kompanije na razini BiH, dok pak RTRS inzistira da to budu zasebne pravne osobe, a čemu se RAK protivi, kao i druga dva javna servisa sa sjedištem u Sarajevu. Sadašnja situacija je takva da praktički BHRT i RTRS, budući FTV, ne posjeduje svoje prostore ni opremu za emitiranje, od Vijeća ministara u svoje vlasništvo dobili su opremu za digitalnu proizvodnju, ali i emitiranje signala. Njihov nedogovor praktički sada odgađa daljnji nastavak digitalizacije i mogućnost da komercijalne TV i radijske postaje dobiju pristup odašiljačima za digitalno emitiranje. Zbog toga je dio domaćih radijskih i TV kompanija bio napravio konzorcij za preuzimanje Multipleksa C, no među njima nema dogovora oko toga. Ponajprije stoga što je najveći dio tržišta već pokriven kroz kabelske operatore, dok se najavljuje kako sve to iz prikrajka čeka najmoćniji kabelski operator u regiji koji posjeduje i televizijske postaje.
Grobar tržišta
Ulazak toga operatora praktički bi označio kraj za javne RTV servise, a u skoroj budućnosti čak i telekom operatora. Zbog toga su iz državnog servisa upozorili kako bi to označio i kraj ovoga servisa, koji je ionako suočen s teškim stanjem jer je nestabilan sustav naplate RTV pristojbe. Objasnili su da BHRT od najma svojih odašiljačkih objekata mjesečno zaradi više od 400.000 maraka. “Davanjem dozvole za MUKS – C, za što postoji opravdan strah, nekom privatnom operatoru, ne samo da bi BHRT ostavilo bez značajnog prihoda, već bi u budućnosti BHRT, kao subjektu koji bi eventualno upravljao MUKSOM – C, morao plaćati zakup”, naveli su iz ovoga servisa u pismu RAK-u. Zatražili su privremeno obustavljanje procedure za dodjelu dozvole kako bi se pokušalo pronaći rješenje. •
