Što će donijeti novi Zakon o radu Federacije BiH? Što traže radnici, što žele poslodavci, a što mogu izlobirati sindikati? Je li Opći kolektivni ugovor za sve realnost ili misaona imenica? Gdje završava bolovanje, a počinje njegova zlouporaba? O ovim ključnim temama u emisiji Plenum na FTV-u govorili su gosti Samir Kurtović, Nihad Imširović i Safudin Čengić.
Čengić: Oni koji zloupotrebljavaju bolovanje više to neće moći raditi
Govoreći o radu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, njegov predsjednik Safudin Čengić podsjetio je da je početkom ožujka održana tematska sjednica posvećena problemima u području zdravstvenog osiguranja i bolovanja.
"Formirana je radna skupina sastavljena od predstavnika sindikata, udruge poslodavaca, Vlade Federacije BiH, ministara rada i zdravstva, kao i stručnjaka iz područja prava i medicine rada. Nakon dva mjeseca rada utvrđeno je da zakon u cijelosti treba mijenjati, ali smo se u prvoj fazi fokusirali na pravilnik koji je moguće usvojiti bez parlamentarne procedure", kazao je Čengić.
Prema njegovim riječima, osnovni cilj novog pravilnika jest jasnije definiranje odgovornosti svih sudionika u procesu odobravanja i kontrole bolovanja.
"Suština pravilnika je da se jasno definiraju određeni pojmovi i odgovornost svakoga u lancu – od osiguranika, preko liječnika i prvostupanjskih i drugostupanjskih komisija, pa do poslodavaca. Želimo da svatko zna koja su njegova prava i obveze", istaknuo je i naglasio da pravilnik ne ograničava pravo radnika na bolovanje, nego uvodi mehanizme za utvrđivanje eventualnih zlouporaba.
"Pravilnik ni u jednom segmentu ne zadire u prava osiguranika niti uskraćuje pravo na bolovanje. Ono što je bitno jest da daje mogućnost prvostupanjskim i drugostupanjskim komisijama da na precizniji način utvrđuju opravdanost spriječenosti za rad, ali i da poslodavac, ukoliko sumnja u zlouporabu, može zatražiti izvanrednu kontrolu i tijekom bolovanja, ali i nakon njegovog završetka. Svi oni koji zloupotrebljavaju bolovanje moraju se zapitati jer u budućnosti to više neće moći raditi na način na koji su radili do sada", poručio je Čengić.
Govoreći o sljedećim koracima, naveo je da će ista radna skupina nastaviti rad na izradi potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
"Definiran je rok do 1. rujna da bude završen prvi nacrt. Možda zakon neće biti usvojen prije izbora, ali je važno da se postave temelji kako bi nova ili postojeća vlast mogla nastaviti proceduru i završiti taj posao. Svi, od zdravstvenih radnika do sindikata i poslodavaca, smatraju da je novi zakon neophodan", kazao je, pojasnivši da postojeći zakonski okvir sadrži brojne manjkavosti.
"Trenutno prvih 42 dana bolovanja padaju na teret poslodavca, a nakon toga troškove bi trebao refundirati zavod zdravstvenog osiguranja. Međutim, refundacije često nisu potpune, a pojedini zavodi mogu odlučiti da ne refundiraju sredstva u cijelosti. To stvara nesigurnost i za investitore i za poslodavce, ali i za same radnike koji očekuju redovita primanja dok su na bolovanjima. Cilj novog zakona je pronaći rješenja koja će istovremeno štititi fondove zdravstvenog osiguranja, prava osiguranika i interese poslodavaca", zaključio je Čengić.
Imširović: Cilj nije ukidanje bolovanja, već sprječavanje njihovih zlouporaba
Nihad Imširović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, izjavio je da inicijative koje zagovara Udruga ne podrazumijevaju ukidanje prava na bolovanje niti umanjenje zdravstvene zaštite građana, već imaju za cilj sprječavanje zlouporaba, unapređenje kontrolnih mehanizama i pravedniju raspodjelu troškova između poslodavaca i zdravstvenog sustava. Istaknuo je da je inicijativa u javnosti pogrešno interpretirana.
"Ovdje ne govorimo o ukidanju i umanjenju prava na zdravstvenu zaštitu, ne govorimo o ukidanju prava na bolovanja, a isto tako ne govorimo ni o ukidanju broja dana. Ideja i cilj kompletne inicijative jest sprječavanje zlouporabe bolovanja, kvalitetnija kontrola bolovanja i na koncu ravnomjernija raspodjela tereta bolovanja", kazao je Imširović.
Ocijenio je da je novi pravilnik unaprijedio sustav kontrole, iako neće u potpunosti eliminirati zlouporabe, te dodao da će ključnu ulogu u provedbi imati zavodi zdravstvenog osiguranja, liječnici i inspekcijska tijela. Poručio je da Udruga poslodavaca neće odustati od inicijative za drugačiju raspodjelu troškova, navodeći da su poslodavci u BiH među najopterećenijima u Europi kada je riječ o razdoblju tijekom kojeg oni snose financijski teret bolovanja zaposlenika.
"Ideja je samo da svi u lancu ravnomjernije podnesemo teret bolovanja, a ne da taj teret bude samo na poslodavcu. U javnosti se najčešće spominjalo rješenje prema kojem bi teret bolovanja sa sadašnjih 42 dana bio smanjen na 15 dana, ali to ostaje predmet razgovora socijalnih partnera", rekao je.
Komentirajući tvrdnje da pojedini poslodavci vrše pritisak na radnike da rade unatoč bolesti, Imširović je upozorio na opasnost generalizacije.
"Mislim da je najveći problem ovog društva generaliziranje. Uvijek stavljamo sve u isti koš", kazao je i dodao da ozbiljne kompanije nastoje unaprijediti uvjete rada jer je tržište danas značajno drugačije i u brojnim gospodarskim granama nedostaje kvalificirane radne snage. "Mislim da će uspjeti kompanije koje ulaganje u zaposlenike smatraju investicijom, a ne troškom", zaključio je Imširović.
Kurtović: Prava radnika nisu umanjena, novi pravilnik štiti one koji su zaista bolesni
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samir Kurtović, izjavio je da novi pravilnik o bolovanjima neće umanjiti prava radnika te da je kroz višemjesečne pregovore osigurana zaštita onih koji doista imaju potrebu za bolovanjem.
"Naša uloga kroz socijalni dijalog bila je da zaštitimo prava radnika i da se ta prava ne umanjuju. To je bio naš cilj od samog početka. Kada smo dobili inicijativu da se razdoblje od 42 dana spusti na 15 dana, apsolutno to nismo htjeli prihvatiti. Kroz razgovore i pregovore usuglasili smo pravilnik koji definira određene stvari kada su u pitanju radnička prava i bolovanja", rekao je Kurtović.
Naveo je da će se kroz ovaj podzakonski akt riješiti pitanje informiranja poslodavaca prije nego što osoba nakon 42 dana ode na komisiju te da očekuje kako bi pravilnik uskoro mogao stupiti na snagu.
"Očekujemo da bi u narednih sedam do deset dana mogao biti razmatran na sjednici Vlade. To je podzakonski akt i nema ništa sporno. Prošao je Ekonomsko-socijalno vijeće, socijalni dijalog je bio na visokoj razini, a radnička prava nisu umanjena ni po jednoj osnovi."
Govoreći o budućim izmjenama zakonskih rješenja, upozorio je na važnost očuvanja financijske stabilnosti zdravstvenog sustava i prava na besplatne lijekove.
"Donesena je odluka da se u roku od 90 dana formiraju radne skupine za izmjene zakona i da se pokuša riješiti pitanje određenih doprinosa za zdravstvo. Mi ćemo dati potporu tim procesima, ali moramo biti oprezni. Ako se umanji bilo kakav iznos sredstava za zdravstvo, postavlja se pitanje kako će radnici imati besplatne lijekove koje danas koriste", upozorio je Kurtović.
Dodao je da sindikat svakodnevno prima veliki broj prijava za zaštitu radničkih prava kroz disciplinske postupke te da imaju dobru suradnju s poslodavcima okupljenima u Udruzi, dok najveći problemi dolaze od onih poslodavaca koji nisu njezin dio. Kada je riječ o zlouporabama, istaknuo je da pravilnik uvodi dodatne mehanizme kontrole.
"Dobivamo informacije da je netko na bolovanju, a radi na drugom mjestu. Kroz ovaj pravilnik liječnici će morati evidentirati točne podatke i dostavljati informacije koje su potrebne kako bi se provjerilo je li bolovanje opravdano. Ako poslodavac smatra da postoji problem, može se obratiti liječniku i dobiti informacije zbog čega je netko sedam, deset ili petnaest dana na bolovanju. Time smo riješili mnoga otvorena pitanja", kazao je Kurtović, zaključivši da sindikat u više od 90 posto slučajeva uspijeva probleme s poslodavcima riješiti kvalitetnim razgovorom i dijalogom.
Otvori KEKS Pay
