Udruga pčelara "Medovina" Rudo podnijelo je Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine zahtjev za registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za "Ruđanski med".
Oznaku "Ruđanski med" može ponijeti samo proizvod koji, osim specifičnih prirodnih i fizičko-kemijskih karakteristika, ispunjava sve odredbe specifikacije proizvoda, relevantne zakonske propise o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti te načela dobre pčelarske prakse.
Ovaj med dobiva se tehnološkim postupkom centrifugiranja (vrcanja) poklopljenih okvira s potpuno sazrelim medom, isijecanjem dijelova saća iz okvira ili kombinacijom vrcanja i isijecanja saća. Na tržište se plasira u tečnom ili prirodno kristaliziranom obliku te kao med u saću ili vrcani med s dijelovima saća.
Sve faze obrade, skladištenja i pakiranja koje slijede nakon vrcanja moraju se u potpunosti odvijati unutar definiranog zemljopisnog područja općine Rudo, kako bi se spriječio rizik od patvorenja, zamjene proizvoda i narušavanja sljedivosti.
U skladu sa specifikacijom proizvoda, pod nazivom "Ruđanski med" na tržište se mogu plasirati tri vrste meda koje su rezultat specifične flore i mikroklimata općine Rudo – livadski med, miješani med i šumski med (medljikovac), priopćeno je Agencije za sigurnost hrane BiH.
Pčelarstvo na području općine Rudo ima duboke povijesne korijene i predstavlja neodvojivi dio tradicije, kulture i ruralnog gospodarstva ovoga kraja. Povijest pčelarenja na ovom prostoru karakterizira postupna, ali kontinuirana transformacija od ekstenzivnih, tradicionalnih metoda ka suvremenom i profesionalnom pčelarstvu.
U ranim fazama razvoja pčelarenje je bilo duboko ukorijenjeno u tradicionalna domaćinstva, a prve primitivne košnice na ovom području bile su takozvane dubine (dubovine ili stubline), košnice od komada stabla s izdubljenom sredinom, kao i daščare (ručno pravljeni drveni sanduci) i pletare (košnice od pruća ili slame s ilovačom) s nepokretnim saćem. Ovaj arhaični način pčelarenja, iako tehnološki skroman, postavio je temelje za prirodnu selekciju lokalnih pčelinjih društava, koja su se kroz stoljeća prilagodila specifičnim pašama i oštroj klimi doline Lima i okolnih planina, pojašnjavaju iz Agencije.
Kontinuitet pčelarske vještine i stabilnost proizvodnje u općini Rudo održani su kroz desetljeća zahvaljujući prenošenju znanja s koljena na koljeno unutar obiteljskih pčelinjaka. Suvremeno pčelarstvo u ovom kraju temelji se na snažnoj tradiciji profesionalnih pčelara koji upravljaju velikim fondom pčelinjih društava.
Osim vještine upravljanja, pčelari su tradicionalno zadržali tehniku korištenja vertikalnog diverziteta terena, počevši od proljetnog razvoja u riječnim dolinama Lima i Uvca pa sve do selektivnog pomjeranja košnica k višim planinskim zonama u ljetnim mjesecima, što je kao specifičnost ovog kraja ostalo nepromijenjeno još od 1930-ih godina do danas.
Otvori KEKS Pay
