Fond za zaštitu okoliša FBiH

Vrijeme je da svi napravimo nešto za zaštitu okoliša kako nam se korona ne bi događala iznova

08.04.2020.
u 17:59

Pandemija korona virusa poprilično je "stresla" svijet, pa tako i Bosnu i Hercegovinu, sa stalnim pitanjem - je li to način na koji nam Majka priroda vraća za sva zagađenja, uništavanje biljnog i životinjskog svijeta, oholi i bahati odnos prema prirodi i našem jedinom staništu?

Kakvi god da su odgovori, jedan je najjasniji - globalno zaustavljanje ekonomije dovelo je do velikog oporavka čovjekovog okoliša gotovo u svim krajevima svijeta. NASA je već objavila da zbog pandemije korona virusa, Kinezi udišu čišći zrak jer je smanjeno onečišćenje, a nekoć iznimno zagađenim rijekama konačno plivaju ribe te buja ostali živi svijet. Vrlo je slično stanje i u Italiji, posebice najrazvijenijem dijelu te države - na sjeveru, baš kao i u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, SAD-u...

Često se čuje i glasno razmišljanje da u novonastaloj situaciji u kojoj svi mirujemo i čekamo da pandemija prođe, odlično možemo preispitati što nam se sve to događa, te kako to promijeniti da se iznova ne nađemo zdravstveno, ekonomski i socijološki "zarobljeni" pod udarom nove bolesti.

Zdrav planet je osnova za zdravlje i dobrobit svih ljudi, životinja i biljaka. Klima i zaštita okoliša su stoga važniji nego ikad: samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas, našu djecu i unuke. Što kriza izazvana koronavirusom znači za zaštitu okoliša i klime?Koronavirus zaustavlja svakodnevno poslovanje u mnogim zemljama svijeta. Tvornice ne rade, potrošnja energije masovno opada i, sukladno tome, izgara manje fosilnih goriva.

Približno 70% električne energije u svijetu i dalje se proizvodi iz ugljena, nafte i plina. Stoga ovaj nagli zastoj dovodi do privremenog smanjenja štetnih emisija. U stvarnosti se, međutim, može pretpostaviti da će se nakon završetka pandemije proizvodnja ponovo pokrenuti i nastaviti emitirati sve više stakleničkih plinova. Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života. Posebno važan dio su netaknuti ekosustavi, tj. interakcija između nekog staništa i životinjskih i biljnih vrsta koje u njemu žive. Svaka vrsta u staništu ima važnu ulogu. Mi ljudi ponekad zaboravljamo kakav utjecaj imamo na bioraznolikost te da ekonomsko iskorištavanje prirode može imati pogubne posljedice.

Ipak, s dolaskom krize uzrokovane koronavirusom, postajemo toga svjesniji nego ikad prije. Koronavirusi su zoonotski virusi, što znači da se prenose sa životinje na čovjeka. Takve bolesti su u porastu. Desetljeća u kojima su se provodile prenamjene zemljišta, krčenje šuma, legalna i ilegalna trgovina divljim životinjama, dovela su do alarmantnog gubitka staništa i vrsta. Takvo uništavanje staništa olakšava širenje patogena.

Čim ljudi prodru u prethodno netaknuta područja, smanjuje se barijera između divljih životinja i ljudi. Upravo te prirodne barijere su nam prijeko potrebne kako bi se životinjske vrste mogle oporaviti, a trenutno izumiranje prijeti čak oko milijun životinjskih i biljnih vrsta. Te prirodne barijere također su potrebne kako bi se smanjio rizik od daljnjeg širenja virusa s divljih životinja na ljude.

Zaštita prirodnih staništa i biološke raznolikosti ostat će naša ključna borba i u budućnosti. Na kraju krajeva, radi se o temelju našeg života.  

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije