Optimizam. Tom riječju bi se mogli sažeti zaključci Euromoney konferencije koja je okončana u Beču, a na kojoj su govorili ekonomski, financijski stručnjaci i analitičari, bankari i predstavnici država središnje, istočne i jugoistočne Europe kako je ova regija trenutačno najprivlačnija na svijetu, a ekonomski rast najstabilniji. Velike koristi od toga bi mogla imati i Bosna i Hercegovina koja je naslonjena na ovu regiju. Navodi se to i u bankarskoj studiji UniCredit banke za središnju i istočnu Europu koja govori o snažnom ekonomskom rastu i otpornosti na promjene u raspoloženju investitora prema tržištima u nastajanju, što je dobrim dijelom bilo povezano s njihovom visokom razinom integracije s eurozonom i čvrstim makroekonomskim temeljima. Prema predstavljenim podacima, ekonomski rast BiH je u prošloj godini iznosio oko 2 posto, po čemu je bila ispred Hrvatske i Srbije. Jednako se odnosi i na kreditni rast koji je, iako nominalno malen, u BiH bio mnogo viši od prvih susjeda Hrvatske i Srbije. Slična očekivanja su i za 2016. godinu. Pri tome je u intervjuu koji je za “Večernji list” BiH dao voditelj Odjela središnje i istočne Europe Carlo Vivaldi posebno važnim označio provedbu Reformske agende i približavanje zemlje Europskoj uniji u ovoj godini. On je na konferenciji za novinare govorio o ekonomskim trendovima, plasiranju novca... “Iako su glavno obilježje regije i dalje razlike između pojedinih zemalja, u bankarskim sektorima u središnjoj i istočnoj Europi zabilježeni su određeni pozitivni trendovi. U nekim zemljama došlo je do rasta kreditiranja, a bankarski sektori uglavnom su ostali profitabilni. U središnjoj i istočnoj Europi sve je snažniji održiviji model financiranja u kojem lokalni depoziti postaju sve važniji izvor financiranja”, izjavio je Carlo Vivaldi, direktor Odjela UniCredit banke za središnju i istočnu Europu. Prema njegovim riječima, banke moraju posvetiti veliku pozornost “okruženju niskih kamatnih stopa, regulacijskim pritiscima, kretanjima na tržištima u nastajanju, geopolitičkim napetostima i posljedicama migracija”. Zemlje članice Europske unije iz ovoga dijela Europe posebno su se okoristile trendovima u fiskalnoj i ekonomskoj sferi pa su na krilima niskih cijena sirovina i energenata i velikim viškovima na računu, koji su najviše posljedica priljeva sredstava iz fondova EU, dovele do bitnog smanjenja njihova deficita. “Bankovno kreditiranje popravilo se u nekim zemljama, posebno u središnjoj Europi”, rekao je Mauro Giorgio Marrano, zamjenik direktora UniCreditova Odjela strateške analize za središnju i istočnu Europu. “U segmentu kredita stanovništvu, lokalne valute dobivaju na važnosti u usporedbi s kreditima u stranoj valuti, što znači da su nekadašnje slabosti sve manje”, rekao je Mauro, očigledno aludirajući na probleme sa švicarskim frankom i eurom. Za UniCredit regija središnje i istočne Europe ostaje pokretač rasta s obzirom na to da je ova bankarska grupacija samo u 2015. godini stekla više od 1,2 milijuna novih klijenata. Predviđa se kako će broj korisnika internetskog bankarstva porasti s trenutačnih pet na deset milijuna, a da će broj korisnika mobilnog bankarstva porasti s trenutačnih jedan na sedam milijuna korisnika u iduće tri godine. Istodobno, opseg plasiranih kredita će, prema procjenama UniCredita, narasti za 20 milijardi eura na ukupno 106 milijardi eura 2018. godine.
Euromoney konferencija u Beču
