Europska komisija danas je trebala predstaviti sveobuhvatnu reformu Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), kojom bi ta agencija dobila znatno šire ovlasti za deportaciju migranata, uključujući provođenje operacija izvan teritorija Europske unije i premještanje osoba između trećih zemalja.
Prema informacijama dvojice europskih dužnosnika upoznatih s prijedlogom, reforma bi trebala transformirati Frontex, čije je sjedište u Varšavi, u svojevrsnu europsku agenciju za povratak migranata, s većim operativnim kapacitetima i mogućnošću bržeg reagiranja na krizne situacije na vanjskim granicama EU-a, piše Politico.
Predložene promjene obuhvaćaju tri ključna područja – jačanje uloge Frontexa u deportacijama, unapređenje sposobnosti predviđanja i odgovora na granične krize te povećanje operativnih kapaciteta bez dodatnog opterećenja nacionalnih graničnih službi država članica.
U središtu reforme nalazi se plan da Frontex preuzme znatno veću odgovornost za vraćanje osoba koje nemaju zakonito pravo boravka u Europskoj uniji. Nove ovlasti omogućile bi agenciji provođenje operacija povratka i izvan teritorija EU-a, uključujući premještanje migranata iz jedne treće zemlje u drugu.
Inicijativa dolazi nekoliko mjeseci nakon što su europski zakonodavci podržali novu uredbu o povratku migranata, usmjerenu na ubrzavanje deportacija i omogućavanje državama članicama da uspostave centre za povratak izvan teritorija Unije.
U lipnju su čelnici 19 država članica pozvali Europsku komisiju da podrži uspostavu takvih centara, uključujući mogućnost njihova financiranja sredstvima EU-a.
Osim proširenja ovlasti za deportaciju, Europska komisija želi osposobiti Frontex da u slučaju iznenadnih kriza na granicama može intervenirati u roku od 24 sata.
Takav prijedlog dijelom je rezultat iskustava iz migrantske krize u španjolskoj enklavi Ceuti, koja su pokazala nedostatke u sposobnosti europskih institucija da pravodobno predvide iznenadne migracijske pritiske i odgovore na njih.
Prema planu, Frontex bi dobio važnu ulogu u praćenju potencijalnih kriznih žarišta, uključujući nadzor društvenih mreža, unapređenje sustava ranog upozoravanja i prepoznavanje novih prijetnji prije njihove eskalacije.
Agencija bi također raspolagala osobljem i opremom spremnima za brzo raspoređivanje, umjesto dosadašnjeg oslanjanja prvenstveno na dogovore s nacionalnim vlastima.
Otvori KEKS Pay
